Javna nabava i problemi u provođenju javne nabave

Javna nabava predstavlja značajan segment hrvatskog gospodarstva, omogućujući državi, lokalnim jedinicama i drugim javnim tijelima da nabavljaju potrebne robe, radove i usluge na transparentan i konkurentan način. Ovaj proces igra ključnu ulogu u osiguravanju učinkovitog trošenja javnih sredstava, poticanju konkurencije među dobavljačima te promicanju razvoja gospodarstva.

Čemu služi javna nabava?

Javna nabava ima višestruke ciljeve:

Transparentnost i odgovornost: Osigurava da se javna sredstva troše na odgovoran i transparentan način, sprječavajući korupciju i favoriziranje.
Konkurencija: Potiče konkurenciju među dobavljačima, što dovodi do nižih cijena i bolje kvalitete roba, radova i usluga.
Razvoj gospodarstva: Stvara prilike za mala i srednja poduzeća da sudjeluju u javnoj nabavi i time doprinose gospodarskom rastu i razvoju.
Učinkovitost: Omogućuje javnim tijelima da nabave potrebne robe, radove i usluge na najučinkovitiji način, uzimajući u obzir cijenu, kvalitetu i druge relevantne kriterije.

Kako se provodi javna nabava?

Postupak javne nabave reguliran je Zakonom o javnoj nabavi i drugim propisima. Općenito, proces uključuje sljedeće korake:

Planiranje nabave: Javno tijelo identificira svoje potrebe i priprema plan nabave.
Objava poziva na nadmetanje: Javno tijelo objavljuje poziv na nadmetanje u Elektroničkom oglasniku javne nabave (EOJN) i drugim relevantnim medijima.
Prikupljanje ponuda: Zainteresirani gospodarski subjekti dostavljaju svoje ponude.
Evaluacija ponuda: Javno tijelo ocjenjuje ponude na temelju unaprijed definiranih kriterija, poput cijene, kvalitete, rokova isporuke i drugih relevantnih faktora.
Odabir najpovoljnije ponude: Javno tijelo odabire najpovoljniju ponudu i sklapa ugovor s odabranim dobavljačem.
Izvršenje ugovora: Dobavljač isporučuje robu, izvodi radove ili pruža usluge u skladu s uvjetima ugovora.
Nadzor i praćenje: Javno tijelo nadzire izvršenje ugovora i osigurava da dobavljač ispunjava svoje obveze.

Udio javne nabave u Hrvatskoj i svijetu

Javna nabava čini značajan udio hrvatskog BDP-a, procjenjuje se na oko 10-16%. U usporedbi s drugim zemljama Europske unije, ovaj udio je relativno visok, što ukazuje na važnost javne nabave za hrvatsko gospodarstvo. Tako je u 2021. godini udio javne nabave u BDP-u Republike Hrvatske iznosio je 16,06%. Republika Hrvatska dakle prema dostupnim podacima prepoznaje ključnu ulogu javne nabave u potpori široko zasnovanih strateških ciljeva Vlade koji trebaju pridonijeti gospodarskom rastu i oporavku zemlje. Javna nabava inovativnih rješenja može pridonijeti digitalnoj i zelenoj preobrazbi nacionalne ekonomije, kao i gospodarskom oporavku nakon krize uzrokovane virusom COVID-19 te potresa koji su zemlju pogodili 2020. godine

Na globalnoj razini, javna nabava predstavlja oko 13% svjetskog BDP-a. Ovi podaci pokazuju da je javna nabava ključni pokretač gospodarske aktivnosti diljem svijeta.

Javna nabava dakle igra ključnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu, osiguravajući transparentnost, učinkovitost i poticanje konkurencije. Iako postoje izazovi u provedbi postupka javne nabave, on predstavlja važan instrument za postizanje gospodarskih i društvenih ciljeva.

Gdje je problem?

Problemi u provođenju javne nabave:

Iako je javna nabava ključan instrument za postizanje gospodarskih i društvenih ciljeva, njezina provedba često nailazi na brojne izazove. U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, uočeni su sljedeći problemi:

Nedovoljna transparentnost: Iako je Zakon o javnoj nabavi postavio visoke standarde transparentnosti, u praksi još uvijek postoje slučajevi netransparentnog postupanja, posebno u postupcima male vrijednosti.
Prekomjerna birokracija: Složenost procedura i dokumentacije može obeshrabriti potencijalne ponuditelje, posebno mala i srednja poduzeća.
Nedovoljna konkurencija: U nekim sektorima i područjima, broj ponuditelja je ograničen, što može dovesti do viših cijena i manje inovativnih rješenja.
Nepravilnosti i korupcija: Iako se sustav javne nabave kontinuirano unaprjeđuje, još uvijek postoji rizik od nepravilnosti i korupcije, posebno u postupcima velike vrijednosti.
Nedovoljna stručnost naručitelja: Neki naručitelji nemaju dovoljno znanja i iskustva u provedbi postupaka javne nabave, što može dovesti do pogrešaka i nepravilnosti.
Nedovoljna uporaba e-nabave: Iako je e-nabava obvezna za većinu postupaka, još uvijek postoji prostor za poboljšanje u njezinoj primjeni i korištenju svih njezinih prednosti.
Nedovoljna kontrola izvršenja ugovora: Nakon sklapanja ugovora, ponekad nedostaje adekvatna kontrola izvršenja, što može dovesti do kašnjenja, nekvalitetne izvedbe ili drugih problema.

Korupcija je jedan od najvećih problema u javnoj nabavi na globalnoj razini, posebno u Hrvatskoj i zemljama u razvoju. U mnogim zemljama, tržište javne nabave je ograničeno i dominiraju velike tvrtke, što smanjuje mogućnosti za mala i srednja poduzeća. Pritisak velikih firmi na male dampiškim ili dogovorenim nerealnim cijenama i nuđenjem mita što je uvijek teško za dokazati. U nekim zemljama, zakoni i propisi o javnoj nabavi su nejasni ili nedovoljno razvijeni, što otvara prostor za nepravilnosti. Ponekad se usprkos zakonskim obvezama javne nabave niti ne provode, nigdje nisu objavljene ili se koristi ‘siva zona’ zaobilaženjem zakonskih okvira.

Nedostatak kapaciteta: Mnoga javna tijela, posebno u zemljama u razvoju, nemaju dovoljno kapaciteta i stručnosti za učinkovitu provedbu postupaka javne nabave.
Politički utjecaj u nekim je slučajevima ključan faktor, politički utjecaj ili namještanje natječaja može dovesti do favoriziranja određenih dobavljača ili netransparentnog donošenja odluka.

Postavljanje restriktivnih kriterija u javnoj nabavi: Problem sužavanja konkurencije

U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, jedan od problema u provedbi javne nabave je postavljanje prestrogih ili nerazumnih kriterija iskustva, tehničke ili stručne sposobnosti. Ovakva praksa može dovesti do značajnog sužavanja broja potencijalnih ponuditelja, što ima negativne posljedice na cijeli proces javne nabave.

Zašto je to problem kod javne nabave?

Smanjena konkurencija: Kada su kriteriji prestrogi, samo mali broj tvrtki može zadovoljiti uvjete, što smanjuje konkurenciju i može dovesti do viših cijena i manje inovativnih rješenja.
Favoriziranje određenih ponuditelja: Ponekad se kriteriji postavljaju na način da pogoduju određenim tvrtkama, što narušava načelo jednakog tretmana svih ponuditelja.
Isključivanje malih i srednjih poduzeća: Mala i srednja poduzeća često nemaju dovoljno iskustva ili resursa da zadovolje prestroge kriterije, što ih isključuje iz natjecanja i ograničava njihove mogućnosti za rast i razvoj.
Smanjena učinkovitost: Sužavanje konkurencije može dovesti do smanjene učinkovitosti javne nabave, jer naručitelji ne mogu birati između većeg broja kvalitetnih ponuda.

Kako prepoznati restriktivne kriterije?

Previsoki zahtjevi za iskustvom: Traženje prethodnog iskustva na sličnim projektima koji su znatno veći ili složeniji od predmeta nabave.
Nejasni ili subjektivni kriteriji: Korištenje kriterija koji su nejasno definirani ili ostavljaju previše prostora za subjektivnu procjenu naručitelja.
Neodgovarajući kriteriji: Postavljanje kriterija koji nisu izravno povezani s predmetom nabave ili nisu nužni za njegovo uspješno izvršenje.
Ograničavanje broja ponuditelja: Postavljanje kriterija koji će isključiti većinu potencijalnih ponuditelja, a da za to ne postoji opravdani razlog.

Što učiniti uoče li se nepravilnosti?

Naručitelji trebaju pažljivo razmotriti kriterije koje postavljaju i osigurati da su oni objektivni, razmjerni i povezani s predmetom nabave. Također, trebaju razmotriti mogućnost podjele velikih nabava na manje lotove kako bi se omogućilo sudjelovanje većem broju ponuditelja.
Ponuditelji ako smatraju da su kriteriji neopravdano restriktivni, mogu podnijeti zahtjev za zaštitu prava Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Trebali bi svakako obavijestiti medije o istom.

Ne zaboravimo kako Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) ima važnu ulogu u nadzoru postupaka javne nabave i osiguravanju da se poštuju načela transparentnosti, jednakog tretmana i nediskriminacije. Danas Hrvatska kao članica Europske unije koristi sredstva koja joj od ulaska u tu zajednicu stoje na raspolaganju. Uočeno je da se čak i oko takvih, iako nešto u manjem broju, javnih nabava radi o koruptivnim i netrasparentnim načelima.

Postavljanje restriktivnih kriterija u javnoj nabavi predstavlja ozbiljan problem koji može dovesti do smanjene konkurencije, favoriziranja određenih ponuditelja i isključivanja malih i srednjih poduzeća. Stoga je važno da naručitelji pažljivo razmotre kriterije koje postavljaju i osiguraju da su oni u skladu s načelima javne nabave.

Na primjer: Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave usvojila je žalbu tužitelja protiv Opće bolnice Varaždin koja je kao naručitelj uputila poziv na nadmetanje s dokumentacijom o nabavi u otvorenom postupku javne nabave. Predmet nabave bio je medicinska i laboratorijska oprema za redovne potrebe po grupama. U žalbi na provedenu nabavu sporava se valjanost ponude odabranog ponuditelja navodeći da je ponudio proizvod koji ne udovoljava tehničkim specifikacijama.

Zaključeno je kako je žalba je osnovana, dok i sam naručitelj Opća bolnica Varaždin u odgovoru na žalbu priznaje osnovanost dijela žalbenih navoda.

Za detaljne informacije o javnoj nabavi posjetite:

Portal javne nabave: https://eojn.hr
Elektronički oglasnik javne nabave (EOJN): https://eojn.nn.hr

---

Uskoro samo na portalu Zmaj Info pročitajte:

Kako se provodi Javna nabava u Gradu Varaždinu i Varaždinskoj županiji.

Želite li saznati više o temi ili prijaviti pogrešku u tekstu? Ako imate ili znate zanimljivu priču, javite nam se. [email protected]