Rusija: Invazivna vrsta koja se širi svijetom?

U svijetu prirode, invazivne vrste su one koje se šire izvan svog prirodnog staništa, parazitiraju druge vrste ugrožavajući lokalne ekosustave i biološku raznolikost. No, može li se taj koncept primijeniti i na države? Sve češće, stručnjaci i politički komentatori koriste upravo taj termin kako bi opisali ponašanje Rusije na globalnoj sceni.

Agresivna vanjska današnja politika Kremlja, obilježena aneksijom Krima 2014. godine i nedavnom invazijom na Ukrajinu, potaknula je rasprave o tome predstavlja li Rusija geopolitičku prijetnju sličnu invazivnim vrstama u prirodi. Rusija je već prije dvadeset godina započela s ispitivanjem svojih hibridnih kapaciteta na europskom tlu.

Estonija se našla među prvim značajnim metama, suočivši se s opsežnim kibernetičkim napadom koji je Rusija izvela 2007. godine. Taj napad je doveo do blokade internetskih stranica i paralize nacionalne internetske infrastrukture. Ovaj događaj je postao presedan u kibernetičkom ratovanju i potaknuo je međunarodnu zajednicu na razmatranje i jačanje kibernetičke sigurnosti.

Rusija je već prije dvadeset godina započela s ispitivanjem svojih hibridnih kapaciteta na europskom tlu. Estonija se našla među prvim značajnim metama, suočivši se s opsežnim kibernetičkim napadom koji je Rusija izvela 2007. godine. Taj napad je doveo do blokade internetskih stranica i paralize nacionalne internetske infrastrukture. Ovaj događaj je postao presedan u kibernetičkom ratovanju i potaknuo je međunarodnu zajednicu na razmatranje i jačanje kibernetičke sigurnosti.

“Poput invazivne biljke koja guši okolnu vegetaciju, Rusija širi svoj utjecaj na susjedne zemlje, kršeći međunarodno pravo i suverenitet drugih država,” tvrde neki stručnjaci za međunarodne odnose. “Ovakvo ponašanje destabilizira cijelu regiju i prijeti globalnoj sigurnosti.”

Paralele s invazivnim vrstama sežu dalje od same vojne agresije. Širenje dezinformacija i politička propaganda, često su korišteni alati ruske vanjske politike, mogu se usporediti s invazivnim patogenima koji slabe otpornost društava na vanjske utjecaje.

Kremlj funkcionira danas po uzoru na Treći Rajh često koristi najrazličitije dezinformacije kao svoje najjače oružje, sijući razdor i polarizaciju unutar demokratskih društava. Cilj je jasan i odavno postavljen: Što više oslabiti NATO i Zapad iznutra i stvoriti plodno tlo za invazivno širenje ruskog utjecaja.

Termin “invazivna vrsta” u ovom kontekstu koristi se figurativno, ali efektivno oslikava percepciju Rusije kao faktora destabilizacije na međunarodnoj sceni. Postavlja se pitanje može li međunarodna zajednica razviti efikasne mehanizme koji će suzbiti ovu “geopolitičku invaziju” i sačuvati mir i stabilnost prije nego što se situacija pogorša poput prirodnih katastrofa – oluja, poplava ili požara.

Rusija vodi “rat u sjeni” protiv europskih zemalja putem kibernetičkih napada, dezinformacija, sabotaže i drugih mjera i vrijeme je da to prepozna i odgovori, tvrde europski čelnici koji su prisustvovali summitu NATO-a. “U tijeku je rat u sjeni koji je jasan u svim tim područjima“, rekla je estonska premijerka Kaja Kallas na panel raspravi 10. srpnja na marginama summita u Washingtonu. “Mislim da moramo podići svijest“, rekla je Kallas, kojoj su se pridružili i češki predsjednik Petr Pavel i danska premijerka Mette Frederiksen. “Vidimo to u našoj obavještajnoj službi, ali nisam sigurna da svi to vide na isti način.”

Palež i kibernetički rat u Europi

Postoje sumnje da Rusija ima ulogu u brojnim kibernetičkim napadima, podmetanjima požara i drugim nekinetičkim aktivnostima širom Europe tijekom ove godine. Otkriveni su oglasi koji nude 5.000 dolara za izazivanje požara na specifičnim lokacijama, s plaćanjem od 2.000 dolara unaprijed i ostatkom nakon izvršenja zadatka. U Poljskoj je nedavno osujećen pokušaj podmetanja požara u tvornici boja i lakova, gdje bi uspješan napad na pažljivo odabranu lokaciju mogao prouzročiti značajnu materijalnu i ekološku štetu, što bi Poljsku moglo prisiliti da se usredotoči na vlastite probleme umjesto na pružanje podrške NATO savezu i Ukrajini.

Pavel, umirovljeni general češke vojske i bivši predsjednik Vojnog odbora NATO-a, izjavio je da Rusija vodi “stalni sukob” s europskim državama koristeći alate koji su, prema njegovim riječima, “mnogo jeftiniji” i “učinkovitiji” od konvencionalnog oružja. U svibnju, Češka je bila jedna od nekoliko europskih zemalja koje su optužile Rusiju za izvođenje kibernetičkih napada na svoje obrambene i zrakoplovne industrije, kao i na političke stranke. Rusija je odbacila te optužbe. Nadalje, češke obavještajne i sigurnosne službe optužile su Rusiju za organiziranje eksplozije u skladištu streljiva u Vrbeticama 2014. godine. Cilj Rusije je posijati sumnju u javnost kako bi izgubili povjerenje u svoje institucije i izvršili pritisak na čelnike, izjavi je umirovljeni general češke vojske i bivši predsjednik Vojnog odbora NATO-a Pavel.

Kibernetički napadi: Digitalno sjeme razdora

Jedan od ključnih alata u arsenalu ove “geopolitičke invazivne vrste” su kibernetički napadi. Kao invazivni insekti koji uništavaju usjeve, hakeri povezani s ruskom vladom ciljaju kritičnu infrastrukturu, financijske institucije i vladine sustave širom Europe. Primjeri uključuju:

Napad na Estoniju 2007. godine: Ovaj napad, koji se smatra prvim velikim kibernetičkim napadom na jednu državu, paralizirao je estonske banke, medije i vladine institucije.
Napad na Bundestag 2015. godine: Njemački parlament bio je meta napada u kojem su hakeri ukrali veliku količinu podataka.
NotPetya ransomware napad 2017. godine: Ovaj globalni kibernetinapad, za koji se vjeruje da je pokrenut iz Rusije, uzrokovao je milijarde dolara štete diljem svijeta, uključujući i europske kompanije poput Maerska i Saint-Gobaina. Niz snažnih cyber napada pomoću zlonamjernog softvera Petya započeo je 27. lipnja 2017. koji su preplavili web stranice ukrajinskih organizacija, uključujući banke, ministarstva, novine i elektroenergetske tvrtke.
Palež i sabotaže: Zapaljiva i štetna retorika i stvarna vatra navodno se povezuju s ruskim oglasima u kojima traže ljude koji će podmetati požare.

Pored kibernetičkih napada, Rusija je također povezana s nizom fizičkih sabotaža i požara širom Europe. Incidenti kao što su šumski požari u Španjolskoj (moguće i u Grčkoj i Hrvatskoj) i eksplozije u skladištima oružja u Češkoj stvaraju atmosferu straha i nesigurnosti te dodatno destabiliziraju zemlje koje su mete. Za pad ruskog drona u Hrvatskoj na Jarunu nikad nije objavljeno tko ga je lansirao i da li se radilo o grešci ili ne. Činjenica je da je preletio cijeli niz država koje su trebale biti sigurne od takvih incidenata pod NATO kišobranom.

Johnny Harris: PRAVI razlog zbog kojeg Putin napada Ukrajinu

Dezinformacije: Otrovni pelud koji se širi medijskim prostorom

Kao što invazivne biljke istiskuju domaće vrste, ruska propaganda (i ne samo ruska) i dezinformacije truju medijski prostor i javno mnijenje. Širenje lažnih vijesti i teorija zavjere putem društvenih mreža i medija pod kontrolom Kremlja ima za cilj polarizirati društva, potkopati povjerenje u demokratske institucije i stvoriti plodno tlo za širenje ruskog utjecaja. Hrvatska je jedan od primjera destabilizacije oko politike vezane uz rusku agresiju u Ukrajini i uključenje NATO-a.

Zaključno, Rusija se svima je već to očito sve više ponaša kao invazivna vrsta s nuklearnim bojnim glavama na globalnoj političkoj i ekonomskoj sceni. Njezina agresivna vanjska politika prema neistomišljenicima, kibernetički napadi, sabotaže i dezinformacije ugrožavaju stabilnost i sigurnost prije svega Europske unije, Europe pa i cijelog svijeta. Pitanje je hoće li međunarodna zajednica uspjeti pronaći učinkovite mehanizme za suzbijanje ove “geopolitičke invazije” po uzoru na Treći Rajh prije nego što nanese nepopravljivu štetu.

Ciljane migracije kao dio destabilizacije Europe

Čelnici moraju pokazati “da smo spremni učiniti sve što je potrebno da obranimo Europu” od takvih napada, rekao je danski premijer Frederiksen na konferenciji u Washingtonu. Tijekom odvojenog panela o nordijskoj regiji, finski ministar obrane Antti Hakkanen rekao je da Rusija koristi nove hibridne alate, poput migracija. Finska je prošle godine zatvorila svoju dugu granicu s Rusijom kako bi zaustavila val dolazaka iz zemalja, uključujući Siriju. Finska, koja se pridružila NATO-u 2023., optužila je Moskvu da nastoji destabilizirati svoje društvo korištenjem migracija kao oružja, što Kremlj negira. “Zato moramo brzo raditi i bliže surađivati između zemalja NATO-a”, smatra Hakkanen.

Johnny Harris: Što trebate znati o Putinovom otimanju zemlje!

Johnny Harris: Zašto je rusija tako prokleto velika?