A.Karlovic
Izabrani američki predsjednik Donald Trump koji tek treba stupiti na dužnost i dalje šokira svojim izjavama, nakon što je predložio Meksiku i Kanadi da postanu dio SAD-a sad želi da se Meksički zaljev službeno preimenuje u Američki. Vjerojatno pri tome ne zna da postoji i Južna i Sjeverna Amerika ili nakon toga namjerava prisvojiti i Južnu Ameriku i pripojiti ju SAD-u. Tko zna.
Budući američki predsjednik rekao je novinarima da ne bi isključio upotrebu vojne sile za zauzimanje Panamskog kanala i Grenlanda, iznoseći bizarnu tvrdnju da “ljudi zapravo ne znaju ima li Danska ikakvo zakonsko pravo na to“, unatoč tome što je Grenland trenutno dio Danske i to još od 1814. godine.
U razgovoru s novinarima manje od dva tjedna Trump je ostavio otvorenu upotrebu američke vojske za osiguranje oba teritorija. Trumpova namjera označava odbacivanje desetljeća američke politike koja je dala prioritet samoodređenju nad teritorijalnom ekspanzijom.
“Neću se obvezati na to“, rekao je Trump na pitanje hoće li isključiti korištenje vojske. “Možda će se morati nešto poduzeti. Panamski kanal je od vitalnog značaja za našu zemlju.” Dodao je: “Grenland nam je potreban u svrhu nacionalne sigurnosti.” Kasnije je rekao da neće upotrijebiti vojnu silu protiv Kanade, već samo “ekonomsku silu“.
Grenland je autonomni teritorij Danske, dugogodišnjeg saveznika SAD-a i osnivača NATO-a. Trump je bacio sumnju na legitimnost danskog polaganja prava na Grenland.
Panamski kanal je pod isključivom kontrolom istoimene zemlje više od 25 godina. SAD je vratio zonu Panamskog kanala zemlji 1979. i prekinuo zajedničko partnerstvo u kontroli strateškog plovnog puta 1999. godine.
Osvrćući se na Trumpove komentare u intervjuu za dansku televiziju TV2, premijerka Mette Frederiksen nazvala je Sjedinjene Države “najvažnijim i najbližim saveznikom” Danske i da ne vjeruje da će Sjedinjene Države upotrijebiti vojnu ili ekonomsku moć kako bi osigurale kontrolu nad Grenlandom.
Frederiksen je ponovila da pozdravlja veći interes Sjedinjenih Država za arktičku regiju, ali da će to “morati biti učinjeno na način koji poštuje grenlandski narod“, rekla je.
“U isto vrijeme, to se mora učiniti na način koji omogućuje Danskoj i Sjedinjenim Državama da i dalje surađuju, između ostalog, u NATO-u“, rekao je Frederiksen.
Trump se ponaša kao Hitler prije ’40te
Trump bi prema svemu sudeći mogao biti veći problem za svijet od Putina. Usporedba Donalda Trumpa i Adolfa Hitlera koja se javlja prateći njegovo ponašanje je izrazito kompleksna i kontroverzna tema koja zahtijeva pažljivu analizu i nuancirajući pristup. Oba su političara pokazala sklonost autoritarnom stilu vladavine, centraliziranju moći i podrivanju institucija.
I Trump i Hitler su koristili nacionalističke i populističke poruke kako bi mobilizirali svoje biračko tijelo. Trump poput Hitlera pokušava podijeliti društvo i pokušava stvoriti atmosferu straha i nepovjerenja prema određenim skupinama ljudi, no umjesto Njemačka na prvom mjestu koristi riječ Amerika.
Naravno postoje i razlike – osim u izgledu. Povijesni, politički i ekonomski kontekst u kojem su djelovali Trump i Hitler bio je potpuno različit. Hitler je došao na vlast u razrušenoj Njemačkoj nakon Prvog svjetskog rata, dok je Trump preuzeo vlast u relativno stabilnoj Americi. Hitlerova ideologija je bila zasnovana na rasizmu, antisemitizmu i imperijalnim ambicijama, dok Trumpova politika, iako često kontroverzna, nije izravno usmjerena na genocid ili etničko čišćenje.
Njemačka Weimar Republika je bila slaba i nestabilna, što je Hitleru omogućilo da lakše preuzme vlast. Američke institucije su se bar do sada pokazale otpornijim na Trumpove napade.
Zmaj.info
