Zmaj vam predstavlja: dr. sc. Lucija Plantak, sudionica i govornica 10-tog Svjetskog foruma za vode

Predstavljamo vam dr. sc. Luciju Plantak, mag. ing. amb., jednu od sudionica i govornica 10-tog Svjetskog foruma za vode održanog u svibnju ove godine na Baliju , Indonezija, u organizaciji Svjetskog vijeća za vodu i zemlje domaćina.

Svjetsko vijeće za vodu međunarodna je organizacija osnovana 1996. godine, koja okuplja 260 organizacija iz 52 zemlje s 5 kontinenata. Kao utjecajan lider radi na pozicioniranju vode na vrh globalne političke agende s misijom da okupi međunarodnu zajednicu kako bi uvjerila donositelje odluka da je voda politički prioritet za održiv i pravičan razvoj planeta.

Vijeće svoje aktivnosti usmjerava na 3 glavna područja

• Mobiliziranje političkih akcija i hidrodiplomacije s ciljem osiguranja prava na pristup vodi i sanitarnim uvjetima za sve te nastojanju za doprinos miru i održivom razvoju u svijetu.
• Unapređenje sigurnosti vode s ciljem promoviranja konkretnih odgovora i konkretnih akcija za unapređenje znanja, financija i upravljanja.
• Organiziranje Svjetskih foruma o vodi s ciljem pokretanja zajedničkih akcija za vodu i postizanja konkretnih rezultata.

Svjetski forum za vode održava se svake tri godine. Prvi je održan u Marakešu, Maroko 1997. godine i rezultirao je Marakeškom deklaracijom kojom je Svjetskom vijeću za vode (WWC) dana ovlast da razvije “Viziju svjetskih voda” za 21. stoljeće, što je predstavljao ključni korak prema rješavanju krize vode.
Posljednji, 10. Svjetski forum za vode održan je ove godine na Baliju, Indonezija. Tijekom Foruma usvojena je i ministarska izjava „Voda za zajedničko blagostanje“

Klimatske promjene – briga za okoliš

Ovih dana svjedočimo još jednom toplinskom valu. Meteoalarmi su u crvenom za veći dio naše zemlje. S druge strane slušamo vijesti kako su obilne padaline u susjednim zemljama napravile ogromne štete i odnijele nekoliko ljudskih života. Takve vijesti ne dolaze samo iz nama susjednih zemalja. Nažalost, cijeli svijet susreće se s vremenskim nepogodama kao posljedicom klimatskih promjena, koje predstavljaju veliku prijetnju svijetu kakvog poznajemo. Predviđa se da će učinci klimatskih promjena u narednim desetljećima postati još češći i intenzivniji. Onečišćenja zraka, toplinski valovi, smanjenje količine dostupne vode odgovarajuće kvalitete, poplave, izumiranje životinjskih vrsta i kao posljedica ogromni gospodarski gubici.

Svjetske organizacije donose razne politike kako bi se učinci klimatskih promjena smanjili, jer one mogu preobraziti naš planet te utjecati na opskrbu hranom i vodom, kao i na naše zdravlje. One utječu na sve nas, ali jače pogađaju siromašne i ranjive članove društva.

Kao što smo uvodno naveli jedna od sudionica Svjetskog foruma za vode bila je i naša varaždinka, dr.sc. Lucija Plantak, asistentica na Zavodu za upravljanje vodama Geotehničkog fakulteta u Varaždinu, Sveučilište u Zagrebu. Na Forumu je sudjelovala kao predstavnica UNESCO Groundwater Youth Network-a, čija je članica već dvije godine, a od travnja 2024. godine član je i Upravljačkog odbora te globalne mreže mladih koja broji preko 1700 mladih te je izabrana za Voditeljicu Znanstvenog odbora. Dr. sc. Plantak kao stručna suradnica radila je na Projektu “Upravljanje krškim priobalnim vodonosnicima ugroženima klimatskim promjenama (UKV)“, a kao istraživačica radi na Interreg Central Europe projektu “Management of urban water resources in Central Europe facing climate change (MAURICE)“. Autorica je i koautorica na pedesetak publikacija iz područja vodnog gospodarstva te dobitnica nekoliko priznanja i nagrada za svoj znanstveni rad.

Dr. Plantak, sudjelovali ste u provedbi projekta „Upravljanje krškim priobalnim vodonosnicima ugroženima klimatskim promjenama“, koji je bio cilj projekta i rezultati ?

Projekt UKV bio je usmjeren na istraživanje neželjenih posljedica klimatskih promjena u priobalnim krškim vodonosnicima, a to su: povećanje saliniteta, temperature vode i pogoršanje kakvoće vode. Jedan od glavnih čimbenika koji utječe na te pojave je prekomjerna sezonska eksploatacija vodonosnika za potrebe vodoopskrbe, posebno tijekom ljetnih razdoblja kada su potrebe za vodom najveće. Projektom je uspostavljen monitoring podzemnih i površinskih voda na tri pilot područja (Zadar, Korčula, Cres) za koja su analizirane kakvoća i količine površinskih i podzemnih voda te izrađeni klimatski i hidrološki modeli za razdoblje do kraja ovoga stoljeća. Rezultat projekta su prijedlozi mjera prilagodbe klimatskim promjenama za sektore vodnog gospodarstva, turizma, poljoprivrede i zdravstva, a koji su dostupni na službenoj stranici projekta: https://www.ukv-projekt.eu/rezultati-projekta

Prije nekoliko godina izjavili ste da će nedostatak pitke vode, suše i požari kao i sve više toplinskih udara biti samo neke od posljedica koje ćemo osjetiti još za naših života. Izrazili ste zabrinutost zbog posljedica klimatskih promjena. Gdje smo danas, kakva nam je perspektiva?

Nažalost, nije se ništa promijenilo na bolje. Svake godine svjedoci smo sve većim negativnim utjecajima klimatskih promjena koje ste i sami u pitanju naveli. Ono što me posebno brine su sve duža sušna razdoblja koja će imati utjecaj na količine i kvalitetu podzemnih voda koje su neophodne za normalno funkcioniranje vodoopskrbe stanovništva u RH. Uz eksploataciju koja će biti veća u sušnijim razdobljima zbog potreba vodoopskrbe stanovništva i navodnjavanja poljoprivrednih zemljišta, može doći do velikih sniženja razina podzemnih voda, intruzije slane morske vode u priobalne krške vodonosnike te promjena kvalitete vode. To nije nešto o čemu treba počet razmišljat jer nas čeka u dalekoj budućnosti, već je potrebno odmah djelovat jer i sad smo svjedoci, u sklopu EU projekta MAURICE traženja rješenja za pad razine podzemnih voda od nekoliko metara kod projektnih partnera kao što je grad Stuttgart. Također, karakter oborina se promijenio na način da padaju veće količine intenzivnih, kratkotrajnih kiša koje doprinose većem površinskom otjecanju i manjoj infiltraciji u podzemlje, a da ne pričamo o štetnim posljedicama poplava koje su postale normalna pojava zadnjih godina.

EU sebe smatra svjetskom predvodnicom u borbi protiv klimatskih promjena, donose se ambiciozne politike sa željom da do 2050. godine Europa postane prvi klimatski neutralan planet. Taj je cilj dio europskog zelenog plana, ambicioznog paketa mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova na nultu neto stopu uz istodobno osiguravanje pravednog, zdravog i prosperitetnog društva za buduće generacije. Kako stojimo na tom putu? Kakva je situacija na drugim kontinentima? Shvaćaju li ozbiljnost situacije?

EU ima dobre i ambiciozne politike koje u uređenim državama se provode na odgovarajući način pa imaju i pozitivne rezultate. Kod nas je situacija malo drugačija jer se odradi nužan dio posla ali mislim da izostaje razumijevanje negativnih posljedica klimatskih promjena na život i okoliš. Na Forumu sam upoznala diplomate iz različitih država svijeta, direktore i voditelje velikih organizacija u sektoru voda i poljoprivrede. Svi se slažu da bi upravljanje vodama trebalo biti interdisciplinarno, uključivo te da bi trebalo uvesti posljedice za sva štetna djelovanja na vode, gdje se najviše zakazuje, a administracija kod nas samo otežava napredak u smjeru zelenih zanimanja. Od 2012. godine se na Geotehničkom fakultetu borimo za uvažavanje struke Inženjera okoliša, što je vani cijenjena i neophodna struka za provođenje okolišnih politika, no kod nas nailazimo samo na administrativne prepreke i iako je u registar HKO upisan standard zanimanja Inženjer/inženjerka okoliša čime je od strane poslodavaca, stručnog povjerenstva i Agencije za znanost i visoko obrazovanje prepoznata potreba za poslovima tog kadra, još uvijek nije uređeno zakonom njihovo djelovanje na tržištu rada. Time želim naglasiti koliko zaostajemo za drugim državama svijeta i da zapravo sami ne shvaćamo ozbiljnost situacije.

Kao sudionici 10. Svjetskog foruma za vode imali ste prilike susresti se sa sudionicima iz raznih zemalja i čuti primjere dobre prakse vezno uz zaštitu voda. Je li Vas koja priča impresionirala?

Upoznala sam puno zanimljivih ljudi, različitih priča. I dok su me neki oduševili njihovim primjerima dobrih praksa kao što je Nizozemska gdje političari prije samog kandidiranja za pozicije u vladi, moraju posjetiti organizacije nadležne za upravljanje vodama i upoznati se te složiti s misijom tih organizacija u svrhu očuvanja količine i dobre kvalitete vode, s druge strane sam postala svjesna da nije samo kod nas problem razdor između znanosti i politike, kao i među sektorima koji i onako ovise o vodama. Možemo mi kao znanstvenici i stručnjaci provesti stotinu projekata i donijeti mjere na temelju analiza, primjera dobre prakse i provedenih monitoringa ali netko bi trebao to implementirati, a najčešće tu sve stane.

Koja je bila tema Vašeg izlaganja?

U sklopu Foruma imala sam nekoliko uloga:

• Održano predavanje u sekciji T2E2: „Conjunctive and integrated management of surface and groundwater resources: quality and sustainable use“ pod naslovom „YOUTH PERSPECTIVES ON GROUNDWATER QUALITY AND QUANTITY MONITORING“
• Održala sam 90 min radionicu u prostoru za mlade „Bali Youth Space“ na temu „YOUTH-LED SOLUTIONS: ADDRESSING CLIMATE CHANGE IMPATCS ON GROUNDWATER MANAGEMENT“
• Sudjelovala sam u pripremi videa za sekciju T6B3: „Transformative change for the future Water-Smart Society: Linking science, policy and action“ te sam bila su-voditelj okruglog stola u sklopu navedene sekcije.

U okviru programa 10. Svjetskog foruma za vode održan je i program „Plan za mlade“. Mladi su kao ravnopravni akteri s ostalim dionicima sudjelovali u tematskim, regionalnim i političkim procesima Foruma. Kakav je interes mladih za teme klimatskih promjena?

U sklopu Foruma na Baliju mladi su stvarno bili uključeni u sve sekcije i sastanke, kao i u raznim ulogama, no smatramo da sami organizatori sekcija nisu bili svjesni važnosti uključivanja mladih u njihove panele, govore i okrugle stolove što je često rezultiralo uključivanje mladih na kraju sekcija bez pridavanja većeg značaja. Osobno sam imala sreće da su organizatori sekcije u kojoj sam bila govornik znali važnost mladih u očuvanju i osiguravanju količina i kvaliteta voda za buduće generacije pa su istakli moje predavanje. Htjela bi napomenuti da iako su doneseni ciljevi i plan mladih u sklopu Bali Plana za mlade, u samoj deklaraciji nije bilo doprinosa iz plana i mladi nisu imali prilike ravnopravno sudjelovati u stvaranju iste. Globalno postoji puno mreža i organizacija mladih vezanih za upravljanje vodama, a sama sam aktivan član UNESCO GWYN i član World Youth Parliament for Water. Interes mladih je ogroman, imamo i kapacitete te iskustva u sudjelovanjima na važnim globalnim događanjima vezanim za vode ali nažalost nismo ravnopravno uključeni u sve procese donošenja odluka vezane za klimatske promijene i vode. Trebalo bi pustit mlade da sudjeluju u organizacijama takvih događaja od početka, time bi imali priliku učiti od iskusnijih stručnjaka, a i doprinijeti razvoju sa sviježom perspektivom generacije digitalnog doba.

O čemu se raspravljalo, koje su bile glavne teme, 10-og Svjetskog foruma o za vode, odnosno, koji su zaključci? Donesena je ministarska izjava “Voda za zajedničko blagostanje“ Koje su ključne poruke?

Pod temom “Voda za zajedničko blagostanje”, 10. Svjetski forum o vodi na Baliju imao je za cilj poslužiti kao globalna platforma posvećena istraživanju inkluzivnih i inovativnih rješenja za kritična pitanja vezana uz vodu, posebno u ubrzavanju postizanja ciljeva održivog razvoja 2030. Sastavljen je zbornik koji obuhvaća različite projekte, inicijative i suradnje u području vode i sanitacije, s ciljem osiguravanja učinkovitog donošenja politika i dugoročne predanosti rješenjima za vodu u skladu s Ministarskom deklaracijom donesenom na Forumu. Zbornik je dostupan na službenoj stranici Foruma: https://worldwaterforum.org/outcomes, a rezultati i aktivnosti navedeni u zborniku dobrovoljni su podnesci zemalja sudionica, međunarodnih organizacija, privatnog sektora i dionika u vodnim zajednicama, uključujući mlade. Problem je što ovaj popis ne podrazumijeva nikakvo odobrenje od strane Foruma/ministara, a vlasništvo i provedba svakog projekta bit će u djelokrugu zemalja i/ili organizacija predlagatelja. Ključna poruka koja mi je ostala „visjeti“ u umu je da svi mi moramo biti „Ratnici za vodu“ i boriti se očuvanje količina i kvalitete vode kakvu imamo danas, raditi na tehnologijama pročišćavanja, inovacijama, unaprjeđivati mjere i sustave upravljanja vodama te podizati svijest o važnosti vodama u svim sektorima.