
U Bosni i Hercegovini (BiH) je u zadnje vrijeme zapažena pojačana aktivnost snaga EUFOR-a (European Union Force). Aktivnost je u kontekstu nedavnih događaja vezanih za uhićenje visokopozicioniranih političara iz Republike Srpske (RS), uključujući Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića. Iako EUFOR nema ovlasti za uhićenje ili direktno uplitanje u unutrašnje pravne procese u BiH, njegova primarna zadaća je osiguranje mira i stabilnosti u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom.
EUFOR djeluje pod mandatom UN-a i ima ulogu nadzora i podrške lokalnim vlastima u održavanju sigurnosne situacije. U ovom slučaju, pojačana prisutnost EUFOR-a može se tumačiti kao preventivna mjera kako bi se spriječile eventualne tenzije ili destabilizacija koja bi mogla nastati zbog ovih uhićenja. Dodik, Višković i Stevandić su ključne figure u RS, a njihovo uhićenje moglo bi izazvati političke i društvene reakcije, posebno u entitetu RS.
EUFOR nastoji osigurati da situacija ne eskalira i da se očuvaju post-Daytonski okviri mira. Iako ne sudjeluje direktno u uhićenjima, njegova prisutnost služi kao podsjetnik na međunarodnu zajednicu koja prati i podržava stabilnost BiH. Ova situacija također naglašava složenost političkog krajolika u BiH, gdje su etničke i entitetske podjele i dalje prisutne, a međunarodna zajednica ima važnu ulogu u održavanju mira.
Milorad Dodik osuđen je na godinu dana zatvora
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske (RS), jedne od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, osuđen je 26. veljače na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javnih dužnosti zbog nepoštovanja i neizvršavanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Ova presuda donijeta je u odsutnosti, budući da se Dodik nije pojavio na suđenju.
Osim Dodika, sud u BiH odredio je jednomjesečni pritvor i premijeru RS-a Radovanu Viškoviću te predsjedniku Narodne skupštine RS-a Nenadu Stevandiću. Razlog za ovu odluku je njihovo odbijanje da se pojave na saslušanju u Tužiteljstvu BiH, gdje su osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka BiH. Optužbe se odnose na donošenje i provođenje zakona u RS-u koji su u suprotnosti s odlukama visokog predstavnika. Sve to je dovelo do kršenja Daytonskog mirovnog sporazuma, temeljnog dokumenta koji je okončao rat u BiH 1995. godine.
Dodik, koji je dugogodišnji političar i jedan od najutjecajnijih ljudi u RS-u, često je bio u sukobu s međunarodnim predstavnicima i institucijama BiH. On i njegove pristaše smatraju da visoki predstavnik ima prevelike ovlasti i da narušava autonomiju RS-a. S druge strane, kritičari ga optužuju za poticanje separatističkih težnji i destabilizaciju BiH.
Ova presuda i pritvor dodatno su zaoštrili političku situaciju u BiH. Odnosi između entiteta RS i Federacije BiH već dugo napeti. Dodik je najavio da će se žaliti na presudu. U RS-u su već počele reakcije njegovih pristaša, koji ove postupke smatraju politički motiviranima.
Situacija ostaje dinamična, a međunarodna zajednica, uključujući EU i SAD, poziva na poštovanje ustavnog poretka BiH i Daytonskog sporazuma.