Posljednjih godina i u Hrvatskoj je otvorena tema o transrodnosti, promjeni spola, kao i o pitanjima rodne ravnopravnosti, ili diskriminacije.
Hina je o tome objavila nekoliko tekstova od kojih je već prvi pod naslovom ”Psihijatri upozoravaju na oprez s blokatorima hormona!” izazvao veliki interes čitatelja portala Hina Zdravlje. Uslijedio je i razgovor s dr. Hermanom Vukušićem, psihijatrom s KBC Zagreb, u javnosti prepoznatom kao oštrom kritičaru i oponentu teme o rodnoj disforiji, a sada smo željeli čuti i drugu stranu, kako bismo ovaj, za hrvatske pojmove relativno nov problem, razmotrili s različitih aspekata.
Naime, na globalnoj razini sve je veći porast broja transrodnih osoba koje traže zdravstvenu skrb, jer su izložene patnji zbog svog rodnog identiteta i rodne uloge koja im je dodijeljena na temelju spola pri rođenju.
“Ta im neusklađenost često značajno otežava socijalno funkcioniranje i povezana je s klinički značajnom razinom patnje. Transrodne osobe imaju izražen osjećaj manjinskog stresa te posljedično veću stopu depresije i suicida. U tom pogledu posebno su osjetljive mlade osobe koje zbog nerazumijevanja okoline često trpe i vršnjačko nasilje”, istaknula je u razgovoru za Hinu psihijatrica i psihoterapeutkinja dr. Ivana Kekin.
Zaboravite X (bivšiTwiter) pratite nas na BlueSkyZMAJ MARKETING: [email protected]
Prošle godine 38 osoba zatražilo promjenu rodnog identiteta
“Koliko god se na globalnoj razini uočava porast broja transrodnih osoba koje traže zdravstvenu skrb, na prošlogodišnjoj tematskoj sjednici saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku i Odbora za obitelj, mlade i sport, od predstavnika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo imali smo priliku čuti podatak da se u Hrvatskoj na godišnjoj razini zbog problema s rodnom disforijom za pomoć javlja oko 0,015 posto adolescenata, što je i dalje znatno niže od incidencije koja je očekivana prema međunarodnim literaturnim podacima”, ističe dr. Kekin.
Naime, incidencija transrodnosti u adolescentskoj dobi po svjetskoj literaturi zahvaća 1,7 posto populacije, a prema podacima Ministarstva zdravstva, u 2023. godini 38 osoba u Hrvatskoj zatražilo je promjenu rodnog identiteta, a od toga sedam je bilo maloljetnika. Svi zahtjevi, kažu u Ministarstvu, riješeni su pozitivno.
Umanjivanje duševne patnje
Dr. Kekin objašnjava da je cilj suvremenog medicinskog zbrinjavanja transrodnih osoba umanjiti duševnu patnju i pomoći transrodnim osobama u ostvarivanju svih potencijala.
Medicinsko zbrinjavanje transrodnih osoba jasno je definirano pomoću stručnih smjernica koje izdaju međunarodna stručna medicinska udruženja. Navedene se smjernice kontinuirano obnavljaju i nadopunjuju sukladno novim znanstvenim spoznajama.
Stručnu procjenu o tome radi li se o transrodnosti prvenstveno provode klinički psiholozi s iskustvom i dodatnim obrazovanjem u tom području psihologije.
Kada se od strane psihologa utvrdi da je riječ o transrodnosti, osobu se upućuje na evaluaciju od strane psihijatra, čiji je cilj isključiti eventualne druge psihijatrijske poremećaje koji bi mogli utjecati na psihološku procjenu.
“Tek nakon završene psihološke i psihijatrijske evaluacije može se početi s primjenom hormonske terapije, čiji je cilj prilagoditi vanjska tjelesna obilježja rodnom identitetu. Nakon početka hormonske terapije, transrodne osobe mogu biti podvrgnute i kirurškoj afirmaciji roda”, ističe dr. Kekin.
U razgovoru za Hinu ispričala je i kako prvi zapisi o transrodnosti datiraju još iz antičkih vremena. “Točno je da se u zadnje vrijeme bilježi porast broja ljudi koji traže pomoć zbog transrodnosti. Sasvim je jasno da su stručne spoznaje o transrodnosti, dostupnost skrbi, kao i veća otvorenost društva prema ovim pojedincima, utjecali na to da ih veći broj traži pomoć”.
Ističe i kako stručnjaci koji se bave zbrinjavanjem transrodnih osoba u Hrvatskoj slijede međunarodne smjernice koje definiraju standarde skrbi tih osoba.
Izloženi zlostavljanju i diskriminaciji
Budući da se radi o rijetkom stanju koje zahtijeva ekspertnu skrb, Ministarstvo zdravstva je 2015. definiralo listu od 15-ak stručnjaka koji se bave zdravljem trans-osoba kako bi toj populaciji odgovarajuću skrb pružali oni koji u tom području imaju najviše znanja i iskustva. Na popisu su stručnjaci iz područja psihologije, psihijatrije, endokrinologije, ginekologije i kirurgije.
“Transrodne osobe često su izložene raznim vrstama zlostavljanja i diskriminacije, a nažalost i u javnom prostoru postoje pojedinci, udruge i političke stranke koje šire transfobnu propagandu, temeljenu na lažnim informacijama, koje transrodnost prikazuju kao prijetnju”, navodi Kekin.
Navedeni pojedinci i skupine, ističe, nastoje umanjiti ili ukinuti stečena prava te spriječiti proširenje prava transrodnim osobama, unatoč jasnom znanstvenom konsenzusu oko toga što transrodnost jest, koje smetnje izaziva i koji su koraci potrebni kako bi se subjektivna patnja umanjila.
Dr. Kekin smatra da je vrlo jednostavno ustanoviti da se isti društveni akteri i inače trude ukinuti prava i drugim diskriminiranim skupinama, ženama, LGB zajednici…
Sukladno tome, poručuje da treba provjeravati podatke i kvaziznanstvene dokaze kojima se služe, jer se uglavnom radi o lažnim ili iskrivljenim činjenicama koje služe daljenjem širenju diskriminacije.
Istraživanje: Više od trećine Hrvata u potpunosti prihvaća transrodne osobe
Inače, rezultati prvog istraživanja mišljenja opće populacije o transrodnim osobama koje je provela agencija Ipsos, pokazali su značajnu razinu prihvaćanja transrodnih osoba kod građana Hrvatske.
Njih 80 posto izražava pozitivan ili neutralan stav. Gotovo 40 posto građana u potpunosti prihvaća transrodnost, smatra je prirodnom pojavom, jednim od mogućih osjećaja rodne pripadnosti, a samo 11 posto misli da je to bolest koju ne treba prihvaćati i treba je liječiti, izvijestila je Udruga za promicanje i zaštitu prava trans, interspolnih i rodno varijantnih osoba kolekTIRV, predstavljajući kampanju “Ja sam kao ti”.
Iz udruge kolekTIRV na predstavljanju kampanje poručili su da se transrodne osobe susreću se s izazovima u zdravstvenoj skrbi – od manjka stručnjaka na Listi, preko diskriminacije HZZO-a, do spore procedure promjene oznake spola u Hrvatskoj.