Dr. sc. Lucija Plantak o važnosti očuvanja ledenjaka

Na nedavno održanom skupu u Parizu, povodom Svjetskog dana voda, sudjelovala je i dr. sc. Lucija Plantak. Ova mlada znanstvenica, naša sugrađanka, po pitanju zaštite voda već je poznato lice na svjetskoj sceni. Naime, uz to što je Voditeljica Centra za razvoj karijera na Geotehničkom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu, ona je asistentica na Zavodu za upravljanje vodama i predsjednica je AMAC-GFV (Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta. Zahvaljujući svom znanju i angažmanu voditeljica je i Znanstvenog odbora UNESCO-a (Groundwater Youth Network).

O kakvom se skupu radi?

Na skupu povodom Međunarodne godine očuvanja ledenjaka – 2025. godine, zajednički su obilježeni Svjetski dan ledenjaka i Svjetski dan voda 20. i 21. ožujka 2025., u sjedištu UNESCO-a u Parizu, Francuska.

“Visoka gorja i ledenjaci”

Glavna tema događanja bila je ubrzano topljenje ledenjaka i njegov sve veći utjecaj na sigurnost opskrbe vodom, lokalne zajednice i ekosustave. Istaknuta je važnost ledenjaka kao „vodenih tornjeva svijeta“, jer milijarde ljudi ovise o njima kao izvoru pitke vode. Tijekom skupa predstavljen je Svjetski izvještaj o razvoju voda za 2025. godinu pod nazivom “Visoka gorja i ledenjaci”. Izvještaj naglašava ključnu ulogu ledenjaka u održavanju zaliha vode i stabilnosti ekosustava, te nudi podatke i smjernice za održivo upravljanje vodnim resursima i prilagodbu klimatskim promjenama. Osim toga, ovaj važan i svečan događaj označio je i početak Desetljeća djelovanja za znanosti o kriosferi (2025.–2034.), s ciljem poticanja međunarodne suradnje u znanstvenim istraživanjima i naglašavanjem potrebe interdisciplinarnog pristupa s uključivanjem svih nas za očuvanje ledenjaka i dugoročnu sigurnost vodenih resursa.

Što je Vaša uloga na skupu i tema Vašeg izlaganja?

Moja uloga u ovoj svečanosti bila je izrazito važna jer sam, kao Voditeljica znanstvenog odbora UNESCO Groundwater Youth Network-a, imala čast biti predstavnik mladih i poslati poruku svim dionicima tijekom high-level okruglog stola. U svom govoru naglasila sam važnost nas mladih u održivosti i očuvanju “vodenih tornjeva svijeta”, jer smo mi budući donositelji odluka. Naglasila sam zašto je važno da nas se uključi i u znanstvena istraživanja, javne diskusije, kao ravnopravne sudionike okruglih stolova te u procese donošenja odluka i politika. Na kraju govora poslala sam poziv svim profesionalcima, znanstvenicima i političarima u vodnom sektoru da nam pruže priliku da učimo kroz važne uloge i potpunu uključivost.

Koliko su mladi svjesni važnosti očuvanja vodnog resursa?

Mlade kolege pozvala sam da nam se pridruže, jer nismo samo predstavnici svoje organizacije već svih organizacija mladih iz područja upravljanja vodama kako bi što prije počeli razvijati rješenja za probleme kojima se suočavamo već sada.

Također, isti dan, zajedno s kolegama predstavnicima organizacija European Youth Parliament for Water, International Secretariat for Water- Solidarity Water Europe, International Water Association, Global Youth Movement for Water, Central Asia Youth for Water i YoU-CAN, koordinirala sam i organizirala hibridni side-event “Can Youth save a melting Generation?”. Kako bi pokazali da mladi nose više od samih riječi, svaka od organizacija predstavila je svoj projekt povezan s temom ove svečanosti pred članovima žirija koji su investirali u naše projekte. Osim moderiranja i koordiniranja ovog događaja, predstavljala sam i projekt svog GWYN-a koji je prema investicijama žirija bio pobjednički. Takvim neobičnim događajem potakli smo prisutne da nas više angažiraju u svojim skupovima i dobili prilike za buduće suradnje.

Što se tiče svjesnosti mladih o važnosti očuvanja vodnih resursa, rekla bih, da sve ovisi o situaciji u kojoj se nalaze. Naravno da oni koji žive u područjima gdje se suočavaju s problemima vezanim uz vodoopskrbu stanovništva više brinu o tom neprocjenjivom resursu. Za razliku od onih mladih koji žive u zemljama gdje se taj isti resurs uzima zdravo za gotovo, kao što je naša Hrvatska.

Važnost edukacije o zaštiti okoliša

Kako radim s mladima i kroz rad na studiju Inženjerstva okoliša Geotehničkog fakulteta i kroz STEM radionice naših projekata sve više uviđam da se kroz školovanje ne ističe važnost očuvanja prirodnih resursa. Pogotovo vode. Uočavam i da mladi nisu dovoljno svjesni svojih postupaka koji doprinose, u manjoj ili većoj mjeri, onečišćenju voda. Zapravo kada razmislite postoji li koja industrija, djelatnost koja ne djeluje negativno na vodeni okoliš? Od tehnoloških, komunalnih voda pa do samih upotreba onečišćujućih tvari koje pronalazimo sve češće.

Kakvo je stanje vodnog resursa u Hrvatskoj? Jesmo li dostatni?

Također, mladi ne znaju od kuda im uopće voda dolazi, što na nju može utjecati i kako je zaštititi. Ta činjenica mi je osobno zabrinjavajuća, jer bez vode nema života. Neznanje nas neće dovesti do održivosti, već suprotno. Sreća u nesreći je što u Republici Hrvatskoj, pogotovo u ovom našem varaždinskom području, nemamo problema s količinama voda, kao što imaju naši projektni partneri Interreg Central Europe projekta MAURICE, odnosno grad Stuttgart koji se suočava s padom razina podzemnih voda od 7 metara te Milano koji je u sličnoj situaciji.

Koja su Vaša recentna istraživanja?

Baš tematikom količina i kvalitete podzemnih voda i utjecaja urbanih sredina te hidroelektrana, u projektu MAURICE bavi se pilot područje Varaždin. Prema analizama razine podzemnih voda u varaždinskom području ovise o akumulacijama hidroelektrana te one pozitivno utječu na njihovu razinu. Nedostatak vode, za sada, nas ne treba zabrinjavati. Kvaliteta podzemne vode koja se koristi za piće u skladu je s Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Koliko će dugo tako ostati ovisi o educiranosti stanovništva i shvaćanju važnosti zaštite vodnih resursa kroz savjesno djelovanje svih dionika gospodarskog razvoja.

Za recentna istraživanja naglasila bi sve radove projekata kojima je partner ili nositelj Geotehnički fakultet, a iz domene su upravljanja vodama i inženjerstva okoliša, redom od “Upravljanje krškim priobalnim vodonosnicima ugroženima klimatskim promjenama”, “Otpad i Sunce u službi fotokatalitičke razgradnje Mikroonečišćivala u vodama (OS-Mi)” te postojeći projekt “MAURICE – Management of urban water resources in Central Europe facing climate change”. Postoji puno istraživanja na našem području o raznim mikroonečišćivalima u vodama, kao i utjecaju ljudskog djelovanja na vodeni okoliš koje je moguće pronaći u relevantnim znanstvenim časopisima.

Kakvo je stanje s obzirom na zagađenost voda? Koje su potencijalne opasnosti?

Radili smo analize mikroonečišćujućih tvari u podzemnim i površinskim vodama na području varaždinskog vodonosnika no ti podaci nisu javno objavljeni jer projekt još traje. Aktivnost uzorkovanja, detekcije i kvantifikacije takvih spojeva objavit će se nakon provedenih svih usporednih analiza u više uzoraka te u različitim hidrološkim uvjetima. U svom doktorskom radu istraživala sam prisutnost i stabilnost četiri različita antibiotika u podzemnim vodama u tijelu podzemne vode Bokanjac-Poličnik kod Zadra gdje sam iste detektirala u različitim hidrološkim uvjetima. Temeljem laboratorijskih i terenskih istraživanja utvrdila sam da prodor morske vode u sam vodonosnik, koji je u tom području česta pojava utječe na azitromicin, eritromicin, amoksicilin i gentamicin na način da su dulje prisutni i postojaniji u uvjetima zaslanjenja. Sve me to potaklo da razmišljam o važnosti očuvanja ledenjaka s početka ovog razgovora. Nismo svjesni na koje sve načine podizanje razine mora, zbog njihovog topljenja, može utjecati i na upravljanje vodama i vodoopskrbu stanovništva u zemljama koje su im toliko daleko.

Tko su sve partneri na projektima koje provodite?

Tijekom istraživanja surađujemo s domaćim i stranim partnerima od ostalih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, sastavnicama ostalih Sveučilišta u Republici Hrvatskoj poput Sveučilišta u Rijeci, Državnog hidrometeorološkog zavoda, Hrvatskih voda, Hrvatskog geološkog instituta, kao i partnera projekata kojih ima puno no istaknut ću partnere trenutno aktualnog MAURICE projekta zbog važnosti tematike projekta za upravljanje vodama: Centralni rudarski institut, Katowice, Poljska; Grad Jaworzno, Poljska; Grad Stuttgart, Njemačka; Grad Novy Bydzov, Češka; Technical university of Liberec, Češka; Polytechnic University of Milan, Italija; East Ticino Villoresi Reclamation and Irrigation Consortium, Italija; Geološki zavod Slovenije, Slovenija; JP VOKA SNAGA (Vodovod i kanalizacija) Ljubljana, Slovenija; Grad Varaždin, Hrvatska.