A.S.
Badnja večer, najsvetija noć za sve katolike, obilježena je brojnim običajima tradicijom koja se prenosi s koljena na koljeno. Obitelji se okupljaju oko stola najčešće prepunog raznovrsnih jela, od tradicionalne bakalarove juhe, ribljih specijaliteta, pa do raznih vrsta kolača. Uz jelo se često zapjeva, moli se provodi vrijeme u zajedništvu. Badnju noć simbolizira ljubav mir te je prilika obitelj okupi i zajedno proslavi blagdan.
Tradicionalna badnja večera je posna, što simbolizira post i pokoru u iščekivanju rođenja Isusa Krista. Na stolu se najčešće nalazi riba, koja predstavlja Isusa, a uz nju se poslužuju i druga jela poput kuhanog graha, krumpira i kiselog kupusa. Ova jednostavna, ali ukusna jela podsjećaju na skromnost i zajedništvo.
Prije večere, nekad se obitelj se okupljala oko badnjaka, debla koje se unosilo u kuću i polagalo u ognjište. Badnjak simbolizira Isusovo rođenje, a njegovo paljenje donosi toplinu i svjetlost u dom. Djeca su često skakala zapaljenog badnjaka, vjerujući da će tako biti zdrava cijele godine.
Obiteljsko zajedništvo i molitva
Nakon što se svi okupe oko stola, glava obitelji izgovara molitvu, zahvaljujući na svemu što su primili tijekom godine i moleći za blagoslov u novoj godini. Večera je prilika za obiteljsko druženje, razgovor i sjećanje na drage osobe.
Za kraj večere poslužuju se tradicionalni božićni kolači poput medenjaka, čupavaca, fritula, orehnjače, šape s orasima ili medvjeđe šapice, kroštuli koji dodatno obogate okuse i stvaraju atmosferu radosti i veselja.
Badnja večer je i danas mnogo više od običnog obroka. To je vrijeme za zajedništvo, obiteljsko okupljanje, očuvanje tradicije i jačanje vjerskih osjećaja. Ovaj običaj nas podsjeća na važnost obitelji, zajedništva i ljubavi, vrijednosti koje su posebno važne tijekom blagdana.
Emilija Natalija Habulin
