J.A.
Jučer, u utorak 25. ožujka, u prostoru Regionalnog centra Pravosudne akademije u Osijeku održana je konferencija na temu Analize stanja hrvatskog pravosuđa u odnosu na kaznene procese s elementima korupcije. Konferenciji i panel raspravi sudjelovali su Davor Mitrović, sudac Županijskog suda u Osijeku, Dijana Kesonja, zamjenica Pučke pravobraniteljice, Igor Vuletić, Pravni fakultet u Osijeku, Drago Aćimović, odvjetnik , Adrijana Cvrtila, udruga Pomak, Vanja Mladineo, Centar Miko Tripalo, Oriana Ivković Novokmet, GONG.
Analizu sudske prakse za kaznena djela s elementima korupcije na županijskim sudovima u Hrvatskoj proveo je Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek u sklopu projekta financiranog od strane Netherlands Helsinki Committee.
Cilj istraživanja
Cilj istraživanja bio je doznati podatke o sudskim postupcima za kaznena djela s elementima korupcije za razdoblje od 2019. do 2024. godine. Istraživanje se provodilo na Županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i na Županijskom sudu u Osijeku.
Korupcija je problem koji zahtijeva multidimenzionalan i multidisciplinaran pristup. On je globalne naravi s brojnim štetnim posljedicama za države, institucije i pojedince. Iako je Hrvatska poduzela značajne korake u borbi protiv korupcije usklađujući svoje zakonodavstvo s međunarodnim i europskim standardima, izazovi ipak ostaju. Najveći izazovi su u jačanju neovisnosti pravosuđa i transparentnosti javnih institucija.
Korupcija ozbiljan problem u Hrvatskoj
Sukladno preporukama međunarodnih tijela poput GRECO-a, kako bi osigurala učinkovitu borbu protiv korupcije i vratila povjerenje građana u institucije, Hrvatska mora nastaviti s reformama. Pravosuđe mora biti potpuno neovisno od političkog utjecaja da bi moglo učinkovito provoditi kaznene postupke protiv korupcije.
Nažalost, u Hrvatskoj korupcija predstavlja ozbiljan problem. Suđenja za kaznena djela s elementima korupcije razlikuju se među sudovima. Analiza provedena na županijskim sudovima u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu ukazuje na nedostatak transparentnosti i neujednačenu sudsku praksu. Velik broj optužnica završava osuđujučim presudama temeljenim na nagodbama, dok su procesi često dugotrajni i složeni.
Rezultati analize sudske prakse za kaznena djela s elementima korupcije na 4 županijska suda
– Osijek: 203 postupka koja su u postupku rješavanja
– Rijeka: 77 kaznenih postupaka
– Split: Podignute optužnice u 77 predmeta, od kojih je 50 potvrđeno
– Županijski sud u Zagrebu nije dostavio tražene podatke po izlikom da nisu dužni voditi statističke podatke na način na koji je to upućenim upitom zatraženo.
Podaci prikupljeni od Županijskog suda u Rijeci i u Splitu pokazuju da najveći broj osuda završava uvjetnom kaznom. Iz analize prikupljenih podataka može se zaključiti da je od 1679 izrečenih osuđujučih presuda, u razmatranom periodu od pet godina, 332 su zamijenjene za izvršenja rada za opće dobro (20%). Isto tako, dobiveni su podaci Županijskog suda u Splitu da je u petogodišnjem razmatranom razdoblju u pravomoćno okončanim postupcima oduzeo 14.248,15 EUR-a imovinske koristi, od čega je naplačeno samo 482,81 EUR.
Porast “zločinačkog udruživanja”
Utvrđeno je da je tijekom provedbe istraživanja, u periodu od pet godina, zabilježen porast broja prijavljenih osoba za korupcijska kaznena djela (+7% do +28%), kao i nastavak trenda „formiranja zločinačkog udruženja“ radi činjenja koruptivnih kaznenih djela.
Istraživanjem je utvrđeno da je Zlouporaba povjerenja u kaznenom poslovanju najčešće kazneno djela zbog kojeg su se na spomenutim sudovima vodili sudski postupci. Nakon toga slijede postupci zbog zlouporabe položaja i ovlasti, nezakonitog pogodovanja, primanja i davanja mita te počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja. Nažalost, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije ne raspolaže podacima o vrstama izrečenih sankcija i visinama oduzete imovinske koristi.
Zaključak
Iz svega navedenog, a temeljenog na rezultatima istraživanja, možemo zaključiti da se počinjenje kaznenog djela korupcije itekako isplati. Postupci traju dugo, imovina stečena kaznenim djelom se očito ne oduzima, ili ne u mjeri da bi potencijalne počinitelje odvratilo u počinjenju tih kaznenih djela. Ukoliko se radi o politički aktivnim osobama one i dalje mogu sudjelovati u radu na najvišim pozicijama i obnašati vlast. Presumpcija nevinosti takve osobe štiti do pravomoćne osuđujuče presude. Kao što se i iz recentnog istraživanja vidi, ukoliko i dođe do osuđujuče pravomoćne presude, one često budu zamijenjene za rad za opće dobro. Dakle, dug je put pred nama do društva s nultom tolerancijom na korupciju.
Zmaj.info
