Preko 130 tisuća stranih radnika u Hrvatskoj: Jezična barijera stvara problem

Hrvatska se sve više oslanja na strane radnike kako bi popunila prazninu na tržištu rada, a prema najnovijim podacima, trenutno u zemlji radi preko 130 tisuća stranih državljana. Iako njihov doprinos gospodarstvu neosporno raste, jezična barijera i dalje predstavlja značajan izazov u mnogim pitanjima.

Mnogi od ovih radnika, posebno oni koji dolaze iz zemalja izvan država biše propale države i Europske unije, ne govore hrvatski jezik, što otežava njihovu integraciju u društvo i radnu okolinu. Ovaj problem se očituje u brojnim područjima, od svakodnevne komunikacije do razumijevanja radnih uputa i sigurnosnih propisa.

Poslodavci se često suočavaju s izazovima u komunikaciji sa stranim radnicima, što može dovesti do nesporazuma i smanjene produktivnosti. Također, postoji zabrinutost da jezična barijera može utjecati na sigurnost na radu, posebno u sektorima poput građevinarstva i industrije.

Na šalterima hotela govori se često samo loš engleski

Na stranu zna li radnik u peradarskoj industriji hrvatski, ali uočeno je kako se na šalterima hotela govori često loš engleski bez ikakvog poznavanja hrvatskog jezika pa se domaći turisti s pravom pitaju da li je u Hrvatskoj službeni jezik još uvijek Hrvatski.  S druge strane, mnogi strani radnici izražavaju želju za učenjem hrvatskog jezika, ali često nemaju dovoljno vremena ili financijskih sredstava za pohađanje tečajeva.

Vlada i nevladine organizacije poduzimaju određene korake kako bi olakšale integraciju stranih radnika, uključujući organiziranje tečajeva hrvatskog jezika i pružanje informacija o hrvatskoj kulturi i društvu. Međutim, stručnjaci ističu da je potrebno učiniti više kako bi se prevladala jezična barijera i osigurala uspješna integracija stranih radnika u hrvatsko društvo.

Premjer se hvali niskom stopom nezaposlenosti

Krajem svibnja, Hrvatski zavod za zapošljavanje zabilježio je 88.327 registriranih nezaposlenih osoba, što predstavlja povijesno nisku stopu nezaposlenosti. Ovaj podatak odražava pozitivne trendove na tržištu rada i ukazuje na smanjenje broja nezaposlenih u odnosu na prethodne mjesece. S obzirom na kontinuirani pad nezaposlenosti, može se zaključiti da se gospodarska aktivnost u zemlji poboljšava, što je ohrabrujući znak za sve dionike u ekonomiji Hrvatske.

Pad stope nezaposlenosti u Hrvatskoj djelomično je posljedica iseljavanja kvalificirane radne snage, koja u potrazi za boljim životnim standardom i višim plaćama odlazi u države Europske unije. Ovaj trend ima značajan utjecaj na domaće tržište rada, s obzirom na to da odlazak stručnjaka može dovesti do nedostatka kvalificiranih radnika u određenim sektorima.

Premijer Andrej Plenković izjavio je jučer u Saboru da bi, ukoliko bi se popunila sva slobodna radna mjesta i zaposlilo osamdeset tisuća nezaposlenih, potreba za stranim radnicima bila manja i stopa nezaposlenosti bi se svela na nulu. Međutim, nije se osvrnuo na vrstu ponuđenih radnih mjesta, njihovu plaću i uvjete rada. Postoji tendencija da se stranim radnicima nude bolji uvjeti, uključujući stanovanje i obroke, dok domaći radnici moraju sami snositi te troškove.

S druge strane strani radnici u Hrvatskoj suočavaju se s nizom izazova koji mogu otežati njihovu integraciju i život u novoj sredini. Neki od najčešćih problema su već spomenuta jezična barijera, kulturološke razlike, iskorištavanje na radu, diskriminacija, nedostatak informacija i slično. Osim toga strani radnici često imaju problem s dokumentacijom, nedostatak smještaja i izolacija pa i usamljenost ako radnici nemaju razvijenu socijalnu mrežu predstavljaju im problem.

Unatoč ovim izazovima, mnogi strani radnici koji stihnu u Hrvatsku uspješno se integriraju u hrvatsko društvo i daju značajan doprinos gospodarstvu. Važno je da im se pruži podrška i pomoć u prevladavanju ovih prepreka kako bi se osigurala njihova dobrobit i uspješna integracija.