Pritisci i cenzura: Tamna strana novinarstva u EU i svijetu

Sloboda medija je ključni element demokracije, no novinari širom svijeta, uključujući i one unutar Europske unije, suočeni su s različitim vrstama pritisaka i cenzure. Ovi izazovi ozbiljno ugrožavaju njihovu sposobnost da obavljaju svoj posao i osjećaju se sigurno. Nedavna izvješća ukazuju na politički i ekonomski pritisak kao glavne prijetnje slobodi medija i pluralizmu, čak i u zemljama poput Njemačke, gdje je pandemija stvorila dodatne ekonomske izazove za male i lokalne izdavače.

Europski parlament je pozvao države članice da stvore i održe sigurno okruženje za novinare, omogućujući im da rade neovisno i bez neprimjerenog miješanja, kao što su prijetnje nasiljem, uznemiravanje, financijski, ekonomski i politički pritisak, pritisak na otkrivanje povjerljivih izvora i materijala, te ciljano nadziranje. Također, naglašena je važnost osiguravanja adekvatnih radnih uvjeta za novinare i medijske radnike, u skladu s zahtjevima Povelje EU o temeljnim pravima i Europske socijalne povelje, kao sredstvo izbjegavanja neprimjerenog unutarnjeg i vanjskog pritiska, ovisnosti, ranjivosti i nestabilnosti.

Novinari su pod sve većim pritiskom vlada i privatnih interesa koji ograničavaju slobodu medija, upozorio je u petak Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC), savjetodavno tijelo EU-a koje čine sindikati, poslodavci i civilne organizacije.

“Novinari nastavljaju borbu protiv starih neprijatelja: cenzure, nejasnog vlasništva nad medijima, nedostatka financiranja i zakona koji su usmjereni protiv medija,” izjavio je Laurentiu Plosceanu, potpredsjednik EESC-a odgovoran za komunikacije.

Uznemirujući je podatak da je u samo, kako prenosi nedavno i Hina, prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno 756 slučajeva kršenja medijskih sloboda u zemljama Europske unije i državama kandidatima, prema projektu Media Freedom Rapid Response. Najčešći oblici kršenja bili su zastrašivanje i prijetnje. Također, diskreditacija, uznemiravanje i maltretiranje su trendovi koji su u porastu.

“Situacija je zabrinjavajuća”, naglasio je Plosceanu u Bruxellesu. Ondje je EESC organizirao dvodnevni seminar “Bastion demokracije: pomoć novinarstvu da preživi i napreduje”. Plosceanu je rekao da “osjetno raste broj incidenata vladinih i javnih dužnosnika protiv novinara“. Broj takvih incidenata u prvoj polovici 2024. već je bio blizu ukupnog broja takvih incidenata u čitavoj 2023. godini. “To je doista zabrinjavajuće”, rekao je.

Hrvatska se prema slobodi medija nalazi na 48. mjestu među 180 zemalja svijeta, podatak je organizacije Reporteri bez granica. Godinu dana ranije bila je na 42. mjestu. Očito zahvaljujući, kako su se znali hvaliti “naporima Vlade i premjera Andreja Plenkovića” medijske slobode srozale za šest mjesta, prema podacima, a moguće još i više samo su između ostalog zbog cenzure medija podaci takvi kakvi jesu.

Hrvatski premijer, Andrej Plenković, nadmašio je svog prethodnika Ive Sanadera u pitanju odnosa s novinarima, otišavši korak dalje u ograničavanju fotografiranja – vjerojatno u nadi da će na slikama izgledati što bolje. Nakon postavljenog pitanja novinarke o porezu na nekretnine, kamere su zabilježile njegovu neprimjerenu reakciju. “Slatki ste, radoznali ste tu” – odgovorio joj je premijer, a novinarka ga je profesionalno odmah upozorila da “pripazi s takvim izrazima”. Izjave poput “pazite što pišete” ili “pišete potpune budalaštine” često su dio gotovo svakodnevne komunikacije premijera Plenkovića s hrvatskim novinarima.

“Tu se neke zemlje za koje ne biste očekivali da su tako nisko na ljestvici”, izjavila je Gill Philips, medijska pravna konzultantica i bivša pravna savjetnica za britanske novine The Guardian, posebno istaknuvši baš Hrvatsku u kojoj se guši sve što se gušiti može. Slučaj novinara portala Index.hr Vojislava Mazzocca koji je nakon dvadesetak godina pisanja odličnih tekstova “pukao” i odlučio pisanje zamijeniti radom u skladištu trgovačkog centra.

Gotovo četvrtina povreda medijskih sloboda u EU odvija se online, uključujući cyber uznemiravanje i hakiranje. “Novinarstvo postaje sve opasnija profesija”, izjavio je Jerzy Pomianowski, izvršni direktor Europske zaklade za demokraciju. Postavlja se pitanje koliko je ljudi spremno riskirati suočavanje s prijetnjama moćnika bez ikakve naknade? I koliko urednika ili vlasnika medija je voljno riskirati svoj opstanak i profit zbog objavljivanja članka? Broj je sve manji i manji.

U EU je, vjerojatno teško povjerovati, od 2015. godine ubijeno 14 novinara, a novinare se pokušava zastrašiti i “uznemirujućim tužbama” (SLAPP-ovi), izjavio je Ricardo Gutiérrez, glavni tajnik Europske federacije novinara. Također je tijekom rasprave upozoreno na ubojstva novinara u Pojasu Gaze, gdje izraelska vojska ograničava rad i pristup stranim novinarima.

Novinari iz Bjelorusije upozorili su, pak, na progon novinara u svojoj zemlji.

“Žele me ubiti jer govorim istinu”, rekao je u svojoj video poruci Andrej Gnjot, bjeloruski novinar, aktivist i filmaš, trenutno u kućnom pritvoru u Beogradu. Srbijanski sud razmatra zahtjev za izručenje Gnyota Bjelorusiji. Hanna Liubakova, koju je bjeloruska vlada osudila na 10 godina zatvora u odsutnosti, rekla je da je cijena informacija visoka u njenoj zemlji.

Gutiérrez iz Europske federacije novinara istaknuo je da rad novinara treba tretirati kao “javnu uslugu” ili “javno dobro” jer je ugrožen i ekonomskim izazovima.

“Sve veći broj slobodnih novinara je bez redovitog izvora prihoda“, rekao je.