Sankcije destabiliziraju aktere i financijske pokretače u Republici Srpskoj

Kako je objavila Vlada Sjedinjenih Država predsjednik SADa je 8. siječnja 2025. izdao Izvršnu naredbu (E.O.) 14140, amandman na E.O. 14033, kojom je proširena sposobnost vlade Sjedinjenih Američkih Država da ograniči aktivnosti koje potkopavaju ili pokušavaju potkopati regionalne mirovne okvire i vladavinu prava na zapadnom Balkanu te napore da se zaobiđu američke sankcije.

Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva financija SAD-a danas je imenovao pet pojedinaca i jedan entitet koji pomažu predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku  i njegovoj obitelji da se obogate na račun javnosti. Sankcije su usmjerene i na osam osoba koji su, prema Dodikovim uputama, organizirali i izvršili obilježavanje “Dana Republike Srpske” (Dan RS) u siječnju 2024. godine, što je protivno načelima Daytonskog mirovnog sporazuma (DPA) i koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) proglasio neustavnim.

“Današnja akcija naglašava Dodikove kontinuirane napore da potkopa demokratski i multietnički okvir koji definira današnju Bosnu i Hercegovinu“, rekao je vršilac dužnosti zamjenika ministra financija za terorizam i financijsku obavještajnu djelatnost Bradley T. Smith. “Sjedinjene Države, koristeći naše proširene ovlasti, ostaju posvećene ometanju bilo kakvih pokušaja Dodika i njegovih prijatelja da se obogate i destabiliziraju regiju.”

ZNAČAJNI AKTERI KOJI DOPRINOSE FINANCIJSKOJ MREŽI DODIK

Napori Dodikovih da se obogate doveli su do toga da je OFAC 20. listopada 2023., 18. lipnja 2024., 6. studenog 2024. i 18. prosinca 2024. odredio ključne dijelove korumpirane pokroviteljske mreže Dodikova, uključujući nekoliko subjekata i pojedinaca pod izravnom kontrolom Dodikovog sina Igora Dodika. Dok Igor kontrolira mnoge tvrtke u ovoj mreži, on zamagljuje svoju osobnu vezu s tvrtkama oslanjajući se na različite vlasnike i nominalne direktore. Današnja akcija temelji se na nedavnim oznakama OFAC-a i koristi proširene ovlasti iz E.O. 14033, kako je izmijenjen, kako bi se spriječili pokušaji zaobilaženja sankcija.

Kako je objavila Vlada Sjedinjenih Država državljanin BiH i Srbije Pavle Ćorović suprug je Dodikove kćerke Gorice Dodik i direktor tvrtke Global Liberty sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama i sa sjedištem u RS-u (oboje uvršteni na popis 20. listopada 2023.). Zajedno sa drugim entitetima povezanim sa Dodikom, Global Liberty je dobio unosne poticaje iz budžeta RS.

OFAC određuje Corović u skladu s E.O. 14033, kako je izmijenjen, za posjedovanje ili kontrolu, izravno ili neizravno, Global Liberty, osobu čija su imovina i udjeli u imovini blokirani u skladu s E.O. 14033.

Radmila Bojanić i Nemanja Reljin sa sjedištem u BiH direktori su i vlasnici tvrtke Nimbus Innovations d.o.o. Banja Luka (Nimbus) koja je uvrštena na popis u SAD-u (uvrštena na popis 18. prosinca 2024.). Prethodno su i Bojanić i Reljin bili u istim ulogama za Sirius 2010 d.o.o. Banja Luka (Sirius) (određen 18. lipnja 2024.) prije nego što se formalno spojio s Nimbusom. I Nimbus i Sirius bili su određeni da ih kontrolira Igor. Bojanić je Igoru dostavio ažuriranja o poslovanju i zatražio Igorovo odobrenje prije nego što je krenuo s poslovnim odlukama.

OFAC označava Bojanića i Reljina sukladno Izvršnom nalogu 14033, kako je izmijenjen, za posjedovanje ili kontrolu, izravno ili neizravno, Nimbusa, osobe čija su imovina i udjeli u imovini blokirani sukladno Izvršnom nalogu 14033. Bojanić je također označen u skladu s E.O. 14033, kako je izmijenjen, jer je u vlasništvu ili pod kontrolom, ili da je djelovao ili navodno djelovao za ili u ime, izravno ili neizravno, Igora, osobe čija su imovina i udjeli u imovini blokirani sukladno E.O. 14033.

Kako bi imao koristi od poslovanja pod svojom kontrolom, Igor se oslanja na strateške uvide suradnika koji odgovaraju njegovim interesima. Na primjer, državljanin BiH Siniša Dodik izvještavao je Igora o brojnim događajima na visokom nivou i savjetovao ga o poslovnim prilikama. Igor i srpski državljanin Marko Gujanićić javno su identificirani u shemi koja se odnosi na istraživanje medija i javnog ispitivanja u BiH u kojoj su nastojali iskoristiti nedavnu promjenu pravila, koju je sud u BiH naknadno poništio zbog nezakonito restriktivne i protivne javnom interesu. I Igor i Gujanić bili su uključeni u formiranje kiparske tvrtke SEE Media Research LTD (SEE Media Research) i lokalnih operacija u BiH. Igor je surađivao sa suradnicima najmanje između rujna 2023. i srpnja 2024. kako bi osigurao da njegova preferirana tvrtka ima monopol na mjerenje TV gledanosti. Osim toga, Gujanić je obavijestio Igora o strategiji manipuliranja odgovorima na TV ankete kako bi unaprijedili svoje ciljeve.

OFAC označava Sinišu i Gujanicića u skladu s E.O. 14033, kako je izmijenjen, zbog materijalne pomoći, sponzoriranja ili pružanja financijske, materijalne ili tehnološke potpore ili robe ili usluga Igoru, osobi čija su imovina i udjeli u imovini blokirani u skladu s E.O. 14033.

OFAC označava SEE Media Research u skladu s E.O. 14033, kako je izmijenjen, da je u vlasništvu ili pod kontrolom, ili da je djelovao ili navodno djelovao za ili u ime, izravno ili neizravno, Gujanicic, osoba čija su imovina i udjeli u imovini blokirani u skladu s E.O. 14033, kako je izmijenjen.

ORGANIZATORI DANA REPUBLIKE SRPSKE

Od 8. do 10. siječnja 2024. godine, Vlada RS-a organizirala je proslavu Dana RS-a usprkos prethodnim odlukama Ustavnog suda BiH koje su proglasile obilježavanje 9. siječnja neustavnim zbog kršenja ustavne obveze BiH o nediskriminaciji. Ove su događaje izričito organizirale vlasti RS-a. Konkretno, Dodik je osobno nadzirao i usmjeravao napore za organizaciju i obilježavanje Dana RS-a 2024. godine.

Kao odgovor na ovo obilježavanje 9. siječnja, Visoki predstavnik je izjavio da proslava 9. siječnja kao Dana RS-a predstavlja “jasan i izravan neuspjeh u provedbi konačnih i obvezujućih odluka Ustavnog suda BiH” i napomenuo da takvo neupošavanje odluka Ustavnog suda BiH predstavlja kazneno djelo prema kaznenom zakonu BiH. Otvorenim nepoštivanjem odluka Ustavnog suda BiH i Visokog predstavnika – dva tijela čija su ovlaštenja utvrđena Daytonskim mirovnim sporazumom (DPA) i koja su ključna za njegovo održavanje – radnje koje je poduzela Vlada RS-a, a usmjeravao ih je Dodik, podrivaju DPA. Ministar unutarnjih poslova RS-a sa sjedištem u BiH Siniša Karan (Karan), načelnik Kabineta predsjednika RS-a Danijel Dragičević (Dragičević), šef Ureda za protokol RS-a Goran Raković (Raković), glavni tajnik RS-a Dalibor Panić (Panić), direktorica Radiotelevizije Republike Srpske Dijana Milanković (Milanković), predsjednik Ustavnog suda RS-a Džerard Selman (Selman), predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS-a Rajko Kuzmanović (Kuzmanović) i šef kabineta predsjednika Narodne skupštine RS-a (RSNA) Goran Filipović (Filipović) – uz tri dodatna člana Organizacijskog odbora Dana RS-a 2024. godine koje je Sjedinjene Države imenovale 13. ožujka 2024. godine – predložili su, usvojili i proveli plan događanja za obilježavanje Dana RS-a 2024. godine. Osim svoje vodeće uloge u nadzoru događaja 2024. godine, Dodik je nedavno usmjerio planiranje Dana RS-a 2025. godine. Kako bi pomogli u planiranju Dana RS-a 2025. godine, Dodik je uputio dužnosnike – uključujući Dragičevića, Karana, Milanković, Selmana i Panića – da podrže razne organizacijske napore. Svi ti dužnosnici su se složili slijediti Dodikove upute i radili su na osiguravanju da se događaji Dana RS-a 2025. godine organiziraju u skladu s njegovim željama. Karan, Dragičević, Raković, Panić, Milanković, Selman i Kuzmanović službeno su imenovani za članove Organizacijskog odbora Dana RS-a 2025. godine od strane RSNA. Unatoč ponovljenim izjavama Ustavnog suda BiH i Visokog predstavnika, ovi dužnosnici su nastavili djelovati na način koji podriva DPA. Osim ovih napora, 2024. godine Dodik je uputio nekoliko dužnosnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da sazovu radnu skupinu za izradu plana za otcjepljenje RS-a od BiH. I Karan i Panić bili su dio ove secesionističke radne skupine koja je izradila plan otcjepljenja za Dodika.

OFAC označava Karana, Dragičevića, Rakovića, Panića, Milanković, Selmana, Kuzmanovića i Filipovića sukladno Uredbi 14033, s izmjenama, kao odgovorne ili saučesnike u, ili koji su izravno ili neizravno sudjelovali ili pokušali sudjelovati u kršenju ili činu koji je ometao ili ugrozio provedbu bilo kojeg regionalnog sporazuma ili okvira o sigurnosti, miru, suradnji ili uzajamnom priznanju ili mehanizma odgovornosti, ili koji predstavljaju značajan rizik od počinjenja takvog čina, povezanog sa Zapadnim Balkanom, uključujući:

Prespanski sporazum iz 2018. godine; Ohridski okvirni sporazum iz 2001. godine; Rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244; Daytonski mirovni sporazum; ili Zaključke Vijeća konferencije za provedbu mira održane u Londonu u prosincu 1995. godine, uključujući odluke ili zaključke Visokog predstavnika, Vijeća za provedbu mira ili njegovog Upravnog odbora; ili Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju, ili, u pogledu bivše Jugoslavije, Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove. 

IMPLICIJE SANKCIJA

Kao rezultat današnje akcije, sva imovina i imovinska prava označenih osoba navedenih gore koja se nalaze u Sjedinjenim Državama ili u posjedu ili pod kontrolom američkih osoba blokirana su i moraju se prijaviti OFAC-u. Osim toga, blokirane su i sve pravne osobe koje su u vlasništvu, izravno ili neizravno, pojedinačno ili u zbroju, 50 posto ili više od jedne ili više blokiranih osoba. Osim ako nije ovlašteno općom ili posebnom dozvolom koju je izdala OFAC ili izuzeto, američke sankcije općenito zabranjuju sve transakcije američkih osoba ili unutar (ili tranzitom) Sjedinjenih Država koje uključuju bilo koju imovinu ili imovinska prava označenih ili na drugi način blokiranih osoba.

Kršenje američkih sankcija može rezultirati izricanjem građanskih ili kaznenih sankcija američkim i stranim osobama. OFAC može izreći građanske kazne za kršenje sankcija na temelju objektivne odgovornosti. OFAC-ove smjernice za provedbu ekonomskih sankcija pružaju više informacija o OFAC-ovoj provedbi američkih ekonomskih sankcija. Osim toga, financijske institucije i druge osobe mogu riskirati izloženost sankcijama za sudjelovanje u određenim transakcijama ili aktivnostima s određenim ili na drugi način blokiranim osobama. (SAD)