Vizija o budućnosti poljoprivrede i hrane

Početkom 2025. godine Europska komisija osnovala je Europski odbor za poljoprivredu i hranu (EBAF), čime je preuzela jednu od preporuka iz završnog izvješća Strateškog dijaloga o budućnosti poljoprivrede. Odborom će predsjedati povjerenik Europske komisije za hranu i poljoprivredu, g. Christophe Hansen.

Cilj je ovog odbora održati novu kulturu dijaloga, povjerenja i sudjelovanja više dionika među akterima u lancu opskrbe hranom i civilnom društvu, kao i oblikovati zajedničku viziju poljoprivrede EU-a. Ovo savjetodavno tijelo trebalo bi Komisiji pružati savjete za izradu strateških politika za viziju za poljoprivredu i hranu kao i druge političke inicijative.

Strateški dijalog

Strateški dijalog okupio je zainteresirane iz cijelog poljoprivredno-prehrambenog lanca: poljoprivrednike, zadruge, poljoprivredna poduzeća i ruralne zajednice, uz sudjelovanje nevladinih organizacija i predstavnika civilnog društva, financijskih institucija i akademske zajednice.

Dijalog svih dionika ključan je za razvoj zajedničkog poimanja budućnosti poljoprivrednog i prehrambenog sustava EU-a. To je prilika da se čuju perspektive, ambicije, bojazni i rješenja poljoprivrednika i drugih ključnih dionika iz cijelog poljoprivredno-prehrambenog lanca. Kako bi se dogovorilo o zajedničkom pristupu budućnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora Unije razmatrana su sljedeća pitanja:

Kako pružiti bolju perspektivu i primjeren životni standard našim poljoprivrednicima i njihovim ruralnim zajednicama?

Kako poticati poljoprivredu koja poštuje ograničenja našeg planeta i njegova ekosustava?

Kako bolje iskoristiti goleme mogućnosti što ih pružaju znanje i tehnološke inovacije?

Kako ostvariti svijetlu, uspješnu i konkurentnu budućnost europskog prehrambenog sustava?

Europska komisija ovaj bi tjedan trebala objaviti svoju viziju o budućnosti poljoprivrede i hrane.

Hrvatska Strategija poljoprivrede do 2030.

Hrvatski je Sabor u veljači 2022. godine donio Strategiju poljoprivrede do 2030. godine koju su neki tada nazivali „skup lijepih i modernih želja“.

Notorna je činjenica da je hrvatska poljoprivreda devastirana i kontinuirano propada. Europskoj uniji financiranje poljoprivrede najveća je stavka u proračunu, a posebno ulaže u poljoprivredu novih članica. Većina novih članica EU iskoristila je fondove za poboljšanje produktivnosti i povećanje poljoprivredne proizvodnje, Hrvatska nije. Prema nekim kriterijima, Hrvatska je jedna od rijetkih članica EU u kojoj poljoprivreda propada zadnjih nekoliko godina, i to najbrže.

Zatvara se još jedna mljekara

Prije nekoliko dana objavljeno je da se zatvara mljekara obitelji Bohnec iz Ludbrega s tradicijom dugom 90 godina. Ova je mljekara bila između pet mljekara po preradi u Hrvatskoj i sinonim za kvalitetne domaće mliječne proizvode. Kao glavni razlog naveli su pad primarne proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, te niske cijene uvoznih proizvoda, osobito sireva. Oni kao i mnogi drugi mali obiteljski proizvođači ne mogu konkurirati uvoznicima. Hrvatska je, nažalost, postala tržište na koje se plasiraju viškovi iz drugih većih zemalja Europske unije gdje glavnu riječ vode strani trgovački lanci. Sudbina ludbreške mljekare samo je nova potvrda teškog stanja u kojem se nalazi hrvatski sektor mlijeka. Prošle je godine s tom proizvodnjom prestalo 200 proizvođača. U mljekarskom sektoru situacija je izrazito zabrinjavajuća jer se radi o sektoru od vitalnog značaja za hrvatsko gospodarstvo koji  bilježi kontinuirani pad samodostatnosti u zadnjih 20 godina.

Hrvatska samodostatnost

Činjenica je da živimo u turbulentnom i krajnje neizvjesnom vremenu. Pitanje samodostatnosti i sve veće ovisnosti domaće potrošnje hrane o uvozu sada dolazi do izražaja. Upravo je stupanj samodostatnosti jedan od važnijih pokazatelja stabilnosti i razvijenosti poljoprivrednog tržišta neke zemlje. Hrvatska ne proizvodi dovoljno većinu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za potrebe vlastitog stanovništva. Nedostatna nam je proizvodnja kod svih kategorija mesa, mliječnih proizvoda, voća, povrća, biljnih ulja, jaja, meda, vina. Samodostatni smo s pšenicom, ječmom, kukuruzom, zrnom uljane repice, suncokreta i soje, šećerom, mandarinama. U proizvodnji mesa Republika Hrvatska nije samodostatna od 2006. godine.

Hoće li vizija o budućnosti poljoprivrede i hrane koju će Europska komisija ovaj tjedan objaviti biti također popis lijepih želja, ostaje nam da vidimo.