Bojkot trgovina u Hrvatskoj

Temeljem inicijative koja je krenula iz Facebook grupe “Halo, inspektore”, iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), a u međuvremenu su je podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i sam ministar gospodarstva počeo je danas bojkot trgovina i benzinskih pumpi. Ovaj bojkot potaknut je nezadovoljstvom građana visokim cijenama, posebno onih osnovnih životnih namirnica.

Glavni razlog za bojkot je nezadovoljstvo visokim cijenama u trgovinama pa se želi pritiskom na trgovce staviti ‘stvari pod kontrolu’. Građani smatraju da su cijene nekih proizvoda neopravdano visoke i da trgovci na njih ostvaruju prevelike marže. Mnogi građani smatraju da je na tržištu premalo konkurencije, što dovodi do toga da trgovci mogu diktirati cijene.

Dio građana osim cijenom nije zadovoljan kvalitetom proizvoda koji se nude u trgovinama, posebno kada je riječ o svježem voću i povrću. Neki žele podržati manje trgovine i lokalne proizvođače, koji se često percipiraju kao socijalno odgovorniji.

Inicijativa je počela je porukama koje su se proteklih dana dijelile po društvenim mrežama. Pozivalo se ljude da ne idu u trgovinu i da danas nitko ništa ne kupuje. “Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja“, stoji između ostalog u tim porukama.

Za sada kako izgleda građani su se odazvali i trgovine zjape prazne. Bojkot može natjerati trgovce da preispita svoju cjenovnu politiku i ponude bolje uvjete kupcima.

Ima li vlada alate za tržište?

Vlada bi se trebala ponašati prema modelu tržišnog kapitalizma i stvoriti uvjete da se cijene smanje. Uvođenje veće konkurencije trgovačkih lanaca poput Lidla na primjer trgovci bi se morali boriti za ‘svoj dio kolača’. Jednostavno je nevjerojatan podatak da Vlada Hrvatske podupire bojkot. Ponaša se kao da je oporba, od koje se i očekivalo da nakon što su ankete pokazale da će odaziv biti velik da podrži bojkot. To je posao oporbe nikako vlade koja zna što radi.

Ministar gospodarstva neke države ne bi smio podržavati bojkot, on je ministar gospodarstva. On mora stvoriti uvjete za tržišnu utakmicu koji u Hrvatskoj nikad nisu stvoreni. Ministar Šušnjar očito ne razumije koje sve alate ima kao ministar gospodarstva. Pod njegovu kontrolu naime spada i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Ona očito do sada od osamostaljenja, uz sitne iznimke, nije odradila svoj posao.

Kako na ograničenje cijena reagiraju trgovci?

Na Facebooku se dijeli video kako je Konzum bijeli sendvič kruh sa 1,39 eura digao na 1,65 eura. Bojkot može dugoročno ako se nastavi akcija dovesti do povećane potražnje za proizvodima lokalnih proizvođača i manjih trgovina. Građani mogu početi više pažnje posvećivati cijeni, kvaliteti proizvoda i odabiru trgovina.

Bojkot može imati negativne ekonomske posljedice za trgovačke lance, ali i za cijelu ekonomiju. On može biti učinkovit način da se izrazi nezadovoljstvo i potaknu promjene, ali nije dugoročno održivo rješenje. Važno je pronaći sistemska rješenja za probleme s kojima se suočavaju potrošači. Potrebno je stvoriti uvjete za razvoj malih i srednjih poduzetnika.

Potrošači trebaju biti bolje informirani o svojim pravima i imati učinkovite mehanizme za zaštitu svojih interesa. Država bi trebala imati učinkovite mehanizme za kontrolu cijena, posebno u slučaju osnovnih životnih namirnica.

Bojkot trgovačkih lanaca je složen fenomen s višestrukim posljedicama. Iako može biti učinkovit način da se izrazi nezadovoljstvo, potrebno je pronaći dugoročna rješenja za probleme s kojima se suočavaju potrošači.