Zmaj.info
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve holokausta Jom hašoa. Riječ holokaust dolazi iz grčkog: potpuno spaljen, a za stradanja Židova uobičajen je hebrejski izraz Šoa (katastrofa, opustošenje). Nuernberškim zakonima iz 1935. Židovi su bili lišeni svih građanskih prava te proganjani, zatvarani u geta i ubrzo zatim masovno ubijani. Rasno su zakonodavstvo za Njemačkom uvodile prvo Rumunjska (1937.), Italija i Mađarska (1938.) a potom i drugi.
Koncentracijski logori
Najzloglasniji koncentracijski logori stvoreni su na teritoriju okupirane Poljske (Auschwitz, Treblinka, Majdanek i Sobibor). Navodi se podatak o šest milijuna Židova stradalih u Holokaustu te pet milijuna u drugim narodima. Pod utjecajem nacističke Njemačke, po uspostavi Nezavisne Države Hrvatske, i u nas su doneseni rasni zakoni. Pod njima, židovske su zajednice znatnim dijelom uništavane, prognane a samo manji broj Židova uspio je preživjeti.
Patnja židovskog naroda jedna je od najstrašnijih i ostaje nam trajno zapamćena.
Sjećanje na žrtve
Najmanje što danas možemo učiniti jest da dostojno uzdižemo istinu, memoriju i sjećamo se te patnje, strahota žrtava i užasa počinjenog nad milijunima ljudi, nad živim bićima… starcima, ženama i djecom.
U srijedu, 23. travnja 2025. godine u 14 sati na Židovskom groblju u Varaždinu izaslanstva Grada Varaždina i varaždinske županije položit će vijenac i upaliti svijeće povodom obilježavanja Dana sjećanja na židovske žrtve holokausta – Jom hašoa. Komemoraciji će nazočiti i predstavnici Židovske općine Čakovec Varaždin i Udruge antifašista Varaždin i drugi. Jom hašoa , Dan sjećanja na holokaust , obilježava se kao dan komemoracije za približno šest milijuna židova koji su stradali u Holokaustu zbog akcija koje je provodila nacistička Njemačka sa svojim sudionicama.
tekst se nastavlja nakon ove reklame
ZMAJ MARKETING: [email protected]
J.A.
