
Karneval ili poklade svečano je razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi. Običaji su uvjetovani tradicijom koja svoje korijene ima u starim pretkršćanskim elementima iz područja religije, mitologije pa i čarobnjaštva, a spominju se još u antičkom Rimu. U Hrvatskoj se uz karneval spominju mesopust, poklade ili fašnik. Slave se svugdje po svijetu, uglavnom u područjima s većinskim katoličkim stanovništvom. Najpoznatiji su karnevali Brazilski karneval, koji je povezan sa sambom i obilježavaju ga najveće povorke na svijetu, a poslećuje nekoliko milijuna gledatelja iz cijelog svijeta. U Europi najpoznatiji karneval je onaj koji se održava u Veneciji.
Karnevalski običaji
Običaj poklada rasprostranjen je po čitavoj Hrvatskoj a običaji su povezani i s hranom: krafne i krpice s kiselim zeljem u Zagorju, kobasice, buhtle, štrudle i pogačice s čvarcima u Slavoniji, kroštule s bademima, smokvenjak, presnac od mladog ovčjeg sira i kolači od maruna u Kaštavini i Ćićariji, fritule i kroštule
Fašnik ove godine pada na utorak 4.3., dok su maškare, poklade diljem Hrvatske krenule već prije desetak dana. Nakon fašnika započinje korizma.
Uz sve narodne običaje vezane uz hranu u vrijeme karnevala ipak je to vrijeme koje nas mami na koju krafnu više. U zadnje vrijeme krafne postaju sve popularnije pa osim klasičnog punjenja s čokoladom i pekmezom danas možemo pronaći krafne s velikim brojem različitih punjenja.
tekst se nastavlja nakon ove reklame
ZMAJ MARKETING: [email protected]
Krafne i kalorije
Bez obzira na to volite li ih domaće, tek izvađene iz vrućeg ulja, ili ih kupujete u omiljenoj pekari, one su simbol slavlja. Nutricionisti ističu da krafne u prosjeku imaju 450 kcal na 100 g. Prosječno krafna s marmeladom ima 340 kcal na 100 g dok čokoladna ima oko 400 kcal na 100 g. Osim toga danas u dućanima i pekarama možemo pronaći popularne krafne s različitim masnim punjenjima koja dodaju broju kalorija. Kako i sa svakom hranom, niti s krafnama ne treba pretjerivati. Na oprezu pogotovo trebaju biti osobe s dijabetesom, hiperlipidemijom, prekomjernom tjelesnom masom, gastritisom”.
Recept za krafne
1 kg brašna za dizana tijesta
2 žlice šećera
2 kvasca
3 cijela jaja
3 žumanjka
toplo mlijeko prema procjeni kuharice
0,5 dl ulja
korica jednog limuna
prstohvat soli
nadjev
šećer u prahu
Kako napraviti krafne
U malu posudicu staviti kvasac i šećer i preliti toplim mlijekom. Kad kvasac nabubri, treba ga umiješati u brašno za dizana tijesta, dodati jaja, žumanjke, ulje, sol te naribati jednu koricu limuna kako bi lijepo mirisali.
Sve sastojke umiješati rukama sve dok se u tijestu ne stvore mjehurići. Tada tijesto treba pustiti da se podigne i onda ga još jedanput premjesiti. Poželjno je tijesto prekriti krpom da se tijesto ne predigne.
Tijesto potom razvaljati na debljinu od 1,5 centimetara te se pomoću modlice ili čaše malo većeg promjera oblikuju krugovi. Tako oblikovane krugove ostaviti još petnaestak minuta da se podiže i tek je tada spremno za prženje.
Ulje u kojoj se peku krafne ne smije biti prevruće niti prehladno. Isto kao što ni zdjela u kojoj se peku ne smije biti preplitka. Na to treba posebice paziti jer ako je zdjela preplitka onda oko krafni neće moći nastati bijeli vijenci, po čemu se one i ističu.
Pečene krafne staviti na papir da se upije višak masnoće. Smjesa je dovoljna za 20 komada. Krafne se potom mogu puniti domaćom marmeladom, čokoladom ili kojim drugim nadjevom, ovisno o vašim željama. Kad se ohlade, mogu se posipati šećerom u prahu.