Korupcija – to treba iskorijeniti

Vlasnik i osnivač Orbico Grupe, Branko Roglić, najveći je svjetski distributer robe široke potrošnje i kozmetike. Jedan je od najbogatijih Hrvata, po nekima čak i najbogatiji. U 82. godini života ne pomišlja na mirovinu, i dalje vodi svoje poslovno carstvo. “Korupcija ne može biti između dva poduzetnika, a javna poduzeća i privatnici imaju mogućnost trgovanja novcem. To je nevjerojatno i to treba iskorijeniti“ – izjavio je prije nekoliko godina. Danas, ovaj čovjek izuzetno bogatog životnog i profesionalnog iskustva izjavljuje da je jedan od velikih problema Hrvatske – korupcija, ali da je on sam više nikada ne bi prijavio. Priznao je javnosti da kada se prije dosta godina odlučio prijaviti korupciju, da je doživio svašta ružno. “Ja sam htio kupiti skladište u Dugome Ratu. Dvojica su mi prišla i pitala za 300 tisuća eura. To je bilo otvoreno pitanje. Uvjet je bio da se javim na natječaj i da dam 300 tisuća eura u gotovini i da će to biti riješeno. Kad sam prijavio slučaj, onda su optuženi doveli odvjetnike. Na svaki način su me pokušali zbuniti i reći da sam izmislio. Osuđeni su i dobili su zatvorske kazne“.

Borba protiv korupcije – samo u teoriji

U Hrvatskoj političari borbu protiv korupcije podržavaju u teoriji, no u praksi to nije baš uvijek tako. Često se dogodi da „zviždači“ kao radnici nisu dobro došli u gradske i državne službe. Nadalje, privatne tvrtke često ovise o politici tako da niti oni ne zapošljavaju „zviždače“. U konačnici „zviždači“ postaju “nevidljivi“ u društvu, egzistencijalno ugroženi, vrlo često, kao posljedica svega, i narušenog zdravlja.

Na slici 1 je primjer kretanja indeksa percepcije korupcije tijekom 12 godina u Hrvatskoj i Sloveniji. Ove je dvije zemlje zanimljivo usporediti u analizi razine korupcije zbog zajedničkog povijesnog nasljeđa bivših jugoslavenskih republika, geografskih i kulturoloških sličnosti, ali različite dinamike procesa pridruživanja međunarodnim integracijama i institucionalnog razvoja. Percepcija rasprostranjenosti korupcije u Hrvatskoj znatno je veća nego u Sloveniji, što upućuje na razlike u učinkovitosti upravljanja i antikorupcijskim politikama.

Trend svojevrsnog prihvaćanja korupcije širi globalno, usprkos naporima međunarodnih organizacija. Naime, američki predsjednik Trump je ukazom obustavio primjenu Foreign Corrupt Practices Act, zakona koji datira iz sada već davne 1977. godine, a prema kojemu se američkim kompanijama zabranjuje davanje mita stranim službenicima u drugim državama. Razlog za odluku predsjednika Trumpa je povećanje kompetitivnosti američkih kompanija na stranim tržištima gdje je konkurencija nesmiljena, a takva prema viđenju predsjednika SAD-a treba biti i tržišna utakmica koja će time „donijeti znatno više poslova Americi“. Bijela kuća obrazložila je odluku potrebom da se poslovanje američkih kompanija van granica SAD-a oslobodi pretjeranog opterećenja, te najavila reviziju zakona u tom smjeru.(Izvor: Ekonomski institut Zagreb).

Neusklađenost Zakona s Direktivom

Hrvatska se, nažalost, nije u potpunosti uskladila s EU Direktivom o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije. Nemaju svi prijavitelji nepravilnosti pravo na besplatnu pravnu pomoć pošto u našem zakonu postoji imovinski cenzus. S druge strane, poslodavci (državne i gradske službe) sudske postupke plaćaju javnim novcem.

“Pomaci” zaštite zviždača su mali, no upornim zagovaranjem promjena ipak je moguće ostvariti poticajnije okruženje za „zviždače“.
Ono što je za Hrvatsku nužno jest izmjena Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti kako bi se prijaviteljima nepravilnosti omogućila besplatna pravnu pomoć bez imovinskog cenzusa. Nužno je osnovati “Fond” za zviždače kako bi se za vrijeme trajanja sudskih postupaka prijaviteljima pružila financijska podrška. Samo s ovakvim mjerama možemo smanjiti korupciju u Hrvatskoj i podržati hrabre „zviždače“.