Lokalni izbori u Hrvatskoj održavaju se svake četiri godine. Građani tada biraju svoje predstavnike u općinskim i gradskim vijećima, županijskim skupštinama te gradonačelnike, općinske načelnike i župane. Ovi izbori iznimno su važni jer se tiču izravno života u lokalnoj zajednici. Utječu na život: od uređenja parkova i cesta do razvoja gospodarstva i socijalnih programa.
Kada će se održati sljedeći lokalni izbori?
Redovni lokalni izbori održavaju se treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine. Prema tome, sljedeći redovni lokalni izbori u Hrvatskoj održat će se treće nedjelje u svibnju 2025. godine. Vlada Republike Hrvatske donosi službenu odluku o raspisivanju izbora.
Pravo glasa na lokalnim izborima imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života koji imaju prebivalište na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za čija se tijela izbori provode. To znači da građani mogu glasati u općini/gradu i županiji u kojoj žive.
Tijela za provedbu izbora su:
tekst se nastavlja nakon ove reklame
ZMAJ MARKETING: [email protected]
- Državno izborno povjerenstvo
- Izborno povjerenstvo Grada Zagreba
- Županijska, gradska i općinska izborna povjerenstva
- Birački odbori
Kandidacijske liste i kandidature moraju prispjeti nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora.
Tko se bira na lokalnim izborima?
Na lokalnim izborima biraju se:
Članovi općinskih/gradskih vijeća: Oni donose odluke o važnim pitanjima za općinu/grad.
Općinski načelnici/gradonačelnici: Oni su izvršni čelnici općina/gradova.
Članovi županijskih skupština: Oni donose odluke o važnim pitanjima za županiju.
Župani: Oni su izvršni čelnici županija.
Članovi Gradske skupštine Grada Zagreba i gradonačelnik Grada Zagreba: Grad Zagreb ima poseban status i bira se gradska skupština i gradonačelnik.
Kako funkcionira izborni sustav?
Izborni sustav za lokalne izbore u Hrvatskoj je proporcionalan za izbor članova predstavničkih tijela (vijeća i skupština). To znači da broj mandata koje će pojedina lista osvojiti ovisi o broju glasova koje dobije. Za izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana koristi se većinski sustav, što znači da se bira kandidat koji osvoji većinu glasova. Ako u prvom krugu nitko ne osvoji većinu, održava se drugi krug izbora između dva kandidata s najviše glasova iz prvog kruga.
Lokalni izbori su iznimno važni jer se tiču izravno života građana u njihovim lokalnim zajednicama. Izabrani predstavnici donose odluke o pitanjima kao što su:
Komunalna infrastruktura: Uređenje cesta, parkova, javne rasvjete, vodoopskrba, odvodnja itd.
Obrazovanje i kultura: Financiranje škola, vrtića, kulturnih ustanova i manifestacija.
Socijalna skrb: Pružanje pomoći socijalno ugroženim građanima.
Gospodarski razvoj: Poticanje poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta.
Prostorno planiranje: Donošenje prostornih planova i uređenje prostora.
Važno je da građani iskoriste svoje pravo glasa i sudjeluju na lokalnim izborima jer time izravno utječu na razvoj svoje lokalne zajednice. Aktivnim sudjelovanjem u izbornom procesu građani mogu doprinijeti boljem i kvalitetnijem životu u svojim općinama, gradovima i županijama.
Izlaznost na dosadašnjim lokalnim izborima:
Izlaznost na lokalnim izborima u Hrvatskoj tradicionalno je niža nego na nacionalnim izborima. Analiza dosadašnjih izbora pokazuje određene trendove:
Općenito niska izlaznost: U pravilu, izlaznost se kreće između 40 i 50 posto, što ukazuje na značajan dio biračkog tijela koje ne koristi svoje pravo glasa na lokalnoj razini.
Razlike po jedinicama lokalne samouprave: Izlaznost varira ovisno o veličini i tipu jedinice lokalne samouprave. U manjim općinama izlaznost je često viša nego u velikim gradovima.
Utjecaj medijske pažnje i specifičnih lokalnih tema: Kada se u lokalnoj zajednici pojave kontroverzne teme ili kada mediji posvete više pažnje lokalnim izborima, izlaznost se može povećati.
Što građani misle o lokalnim izborima?
Istraživanja javnog mnijenja i analize izbornih rezultata sugeriraju nekoliko razloga za relativno nisku izlaznost. Dio građana smatra da ne može utjecati na lokalne odluke i da se njihov glas ne čuje. Također, prisutno je i nepovjerenje u lokalne političare i institucije. Mnogi građani nisu dovoljno informirani o radu lokalne samouprave i kandidatima. To dovodi do smanjenog interesa za lokalne izbore.
Mediji i javnost često više pažnje posvećuju nacionalnoj politici, što lokalnu politiku gura u drugi plan iako baš lokalni izbori direktno utječu na to kako će građani živjeti u određenoj sredini. Dio građana usprkos tome smatra da su nacionalni izbori važniji od lokalnih, što se odražava i na izlaznost.
Za ilustraciju, možemo pogledati izlaznost na lokalnim izborima 2021. godine. Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, izlaznost u prvom krugu izbora za općinske načelnike, gradonačelnike i župane iznosila je oko 47%, dok je u drugom krugu bila još nešto i niža.
Niska izlaznost na lokalnim izborima predstavlja problem za demokratsko funkcioniranje lokalne samouprave. Politika očito nije pronašla način kako poticati svoje građane na aktivno sudjelovanje u lokalnoj politici i informirati ih o važnosti lokalnih izbora.
Potrebno je dodatno se angažirati i poraditi na jačanju povjerenja u lokalne institucije i promovirati transparentnost rada lokalne samouprave. Samo aktivnim sudjelovanjem građana može se osigurati da se glas naroda čuje i da se donose odluke u najboljem interesu lokalne zajednice
Ustavnost i zakonitost izbora nadzire Ustavni sud Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske rješava i izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, odlučujući u povodu žalbe na rješenje nadležnog izbornog povjerenstva.
Financiranje izborne promidžbe na lokalnim izborima propisano je Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, broj 29/19 i 98/19)
Više na https://www.izbori.hr