U posljednje vrijeme, uočava se trend pada broja vjernika u crkvama, dok se na ulicama i trgovima sve češće susreću ljudi koji mole na koljenima. To pokreće niz pitanja o promjenama u vjerskom životu ljudi i o značenju crkve u današnjem društvu. Postoji niz faktora koji mogu doprinijeti pada broja vjernika u crkvama, jedan od njih je i pojava klečavaca koji mole po gradskim ulicama i u dijelu građana izazivaju nelagodu.
Serija skandala, uključujući one povezane s seksualnim zlostavljanjem djece i financijskim nepravilnostima, uzdrmala je povjerenje u Crkvu kao instituciju. Društvo postaje sve manje religiozno, a pojedinci su sve više usmjereni na individualno traženje smisla i duhovnosti. Postoji mišljenje da crkvena učenja i prakse više nisu relevantni za živote ljudi u 21. stoljeću.
Molitva u Hrvatskoj postaje političko pitanje br.1
U zemlji gdje ljudi u 21. stoljeću još uvijek pretražuju smeće tražeći dodatni izvor prihoda ili hranu, pitanje molitve, koje uključuje vjerske slobode, postalo je političko. Molitve na trgovima postale su predmet rasprave u političkim krugovima jedne teoretski sekularne države, kao i u Hrvatskom saboru. Vlada planira razmotriti problematiku javnih molitvi na trgovima, što izaziva kontroverze i podijeljene reakcije u društvu.
Klečavci svojim postupcima samo pridonose dodatnoj šteti Crkvi.
Pojavom muškaraca koji mole krunicu klečeći na glavnom zagrebačkom trgu ili kako ih dio javnosti naziva klečavaca, postavlja se pitanje je li riječ samo o javnom izražavanju vjere s iskrenim namjerama ili o promicanju patrijarhalnih vrijednosti i pozivanju na društvenu nejednakost, pri čemu je javno mnijenje podijeljeno. Udruga “U ime obitelji” vjeruje da se prava na vjeroispovijest muškaraca koji mole na trgovima krše te planira održati okrugli stol u Saboru kako bi naglasila kršenje prava na slobodu vjeroispovijesti.
Zaboravite X (bivšiTwiter) pratite nas na BlueSkyZMAJ MARKETING: [email protected]
Održavanje molitava na javnim mjestima izaziva različite reakcije i mišljenja. Ovo su neki od glavnih argumenata za i protiv:
Za održavanje molitava na javnim mjestima:
Dostupnost: Molitva na trgovima i ulicama omogućava vjernicima da se mole bilo gdje, neovisno o njihovoj fizičkoj lokaciji. To je u skladu s apostolskim naukom da ljudi trebaju moliti na svim mjestima.
Društvena prisutnost: Crkva je dio društva, a pozitivni zakoni omogućuju javno izražavanje vjerskih osjećaja i simbola. Molitva na trgovima je pravo koje treba iskoristiti.
Dužnost borbe protiv zla: Vjernici su pozvani na duhovnu borbu protiv zla, a molitva je jedan od načina te borbe.
Protiv održavanja molitava na javnim mjestima:
Prividni mir: Molitva u domu može stvoriti lažni osjećaj sigurnosti, ali Bog ne prihvaća prividni mir. Vjernici su pozvani na duhovnu borbu protiv zla.
Nemir među vjernicima: Iako javna molitva nije novina, nedavna povećana pažnja može izazvati nemir među vjernicima.
Pitanje udobnosti: Papa Franjo je upozorio da suvremeni kršćani ne bi trebali biti samo pasivni promatrači, već aktivno sudjelovati u vjerskim događanjima.
Na kraju, odluka o održavanju molitava na javnim mjestima leži u osobnom uvjerenju i potrebama svakog pojedinca.
Istraživanje religijskosti u Europi pokazuje raznolikost u stavovima i običajima. Broj agnostika i ateista globalno se povećava, a takvi pristupi nametanja mišljenja i vjere vjerojatno neće dovesti do povećanja broja vjernika. To su neka od ključnih saznanja:
Centralna i Istočna Europa: Građani ovih područja imaju tendenciju veće religioznosti. Na primjer, u Armeniji i Grčkoj, približno polovica anketiranih se identificira kao visoko religiozna. Za usporedbu, u Danskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, samo desetina ispitanika se smatra visoko religioznima.
Zapadna Europa: Premda je religioznost manje prisutna, postoje iznimke. Portugal, na primjer, ima 37% visoko religioznih stanovnika, što je značajno više od prosjeka.
Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina: U ovim državama većina anketiranih pripada skupini visoko religioznih. Bosna i Hercegovina je na drugom mjestu po kategoriji “važnost religije”, dok Hrvatska ističe po frekvenciji molitve.
Agnostici i ateisti: Broj Europljana koji se identificiraju kao agnostici ili ateisti raste.