Tko to krade drva po šumama Varaždinske županije?

Navikli smo u medijima čitati da se, od sitnijih krađa s manjom materijalnom štetom, kradu novčanici, bicikli, parfemi po trgovinama, metali s gradilišta, ali kradu se i drva po privatnim šumama. Naglasak smo stavili na krađe s manjom materijalnom štetom, jer se ne radi o Hrvatskim šumama gdje se otuđuje drvna građa s velikom materijalnom štetom. Ovdje se radi o krađi drva iz šuma privatnih vlasnika gdje se nanesena šteta mjeri u iznosu od nekoliko stotina do nekoliko tisuća eura.

Obavijest policije

Policija Varaždinske županije obavijestila je javnost o dva slučaja krađe drva koji su se dogodili u posljednja dva dana. Ove krađe u šumama Varaždinske županije izazivaju zabrinutost među vlasnicima šumskih parcela, jer, osim ekološke štete, dovode i do financijskih gubitaka.

Prvi incident dogodio se u razdoblju od 4. do 12. veljače u šumskom predjelu Krščenovca, gdje je nepoznati počinitelj porušio i otuđio dvadesetak stabala u vlasništvu 69-godišnjaka. Materijalna šteta koja je nastala procjenjuje se na više tisuća eura.

Drugi slučaj krađe zabilježen je u vremenu od 22. do 25. veljače, kada je na šumskom području Zelešnica u Kapeli Podravskoj otuđeno sedam stabala graba. Ova krađa, iako manja u opsegu, također je izazvala značajnu štetu od oko 600 eura vlasniku, 51-godišnjaku.

Što o tome kažu u Hrvatskom savezu udruga privatnih šumovlasnika?

Problem šumskih krađa prisutan je od osnutka Republike Hrvatske, a nažalost u svim slučajevima počinitelj ostaje nepoznat.

Prvo i najbitnije, pojam šumske krađe kao takav ne postoji u nacionalnom zakonodavstvu. U Zakonu o šumama kažnjavanje počinitelja šumske krađe je vrlo blago i ukoliko počinitelj završi na sudu kažnjava ga se simboličnom kaznom.

Problem je i taj što policija u postupanju teško dokazuje da je nešto ukradeno, a akcije policije i inspekcije vezano uz kontrolu prometa drvne mase nisu se pokazale učinkovite.

Isto tako, problem predstavlja i činjenica da lokalno stanovništvo podupire takve radnje kroz kupnju bespravno otuđenog ogrjevnog drva po nižoj cijeni, od ilegalnih preprodavača, pritom ne plačajući državi porez čime podržavaju sivu ekonomiju. Ljudi koji se organizirano bave krađom drva su jako dobro organizirani i ljudi u lokalnim sredinama najčešće znaju tko su te osobe i kako funkcioniraju, no nisu ih voljni otkriti nadležnim službama.

Neodgovornost građana

S druge strane, vlasnici šuma odnose se neodgovorno prema svojoj imovini odnosno mnogi ni ne znaju gdje im je naslijeđena šuma ili ne mare o šumi u maniri dobrog gospodara. Nesređenost imovinsko pravnih odnosa, usitnjenost posjeda, neuređenost šuma i dobna struktura vlasnika šuma (većinom starije životne dobi) također je velik problem koji dovodi do čestih šumskih krađa.

Otkako su unazad nekoliko godina cijene energenata počele rasti potražnja za drvnom masom sve je veća. Povećani broj šumskih krađa uglavnom se događa u privatnim šumama, koje čine četvrtinu ukupnih šuma u Hrvatskoj. Privatni šumski posjedi prostiru se na oko 600.000 hektara i uglavnom su maleni. Jedan od  problema su i nerazriješeni imovinsko-pravni odnosi pa se zna dogoditi da je na parceli i nekoliko vlasnika koji tuže jedan drugoga. Zbog tih razloga u privatnim šumama vlada veliki kaos. Istovremeno drvna je masa sve traženija, cijene na tržištu rastu. Ovakva je situacija dodatan poticaj osobama sklonim takvoj vrsti posla i takvom načinu zarade.