Zelenskij je izjavio da ne smatra da treba ispričati Trumpu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je da ne smatra da treba ispričati američkom predsjedniku Donaldu Trumpu nakon njihovog sukoba u Bijeloj kući, ali je istaknuo da poštuje predsjednika SAD-a. Ovaj sukob dogodio se u petak, a detalji o tome što je točno izazvalo tenzije nisu potpuno jasni. Međutim, Zelenskij je naglasio da, unatoč nesuglasicama, ostaje poštovati Trumpa i njegovu ulogu u međunarodnim odnosima.

Ova izjava dolazi u kontekstu složenih odnosa između Ukrajine i SAD-a, posebno s obzirom na američku podršku Ukrajini u suočavanju s ruskom agresijom. Trump je također bio uključen u kontroverze vezane uz Ukrajinu, uključujući optužbe o zlouporabi vlasti u vezi s navodnim pritiskom na Zelenskog da istraži političke protivnike. Unatoč tome, Zelenskij nastavlja ističati važnost dobrih odnosa između dvije zemlje.

Trump je sklon biti prilično osvetoljubiv sa ljudima koji ne žele “svirati po njegovim pravilima. Trump svijet vidi kao cirkusku arenu u kojoj prolazni sporazumi između velikih sila zamjenjuju multilateralne institucije. Poput Pariškog sporazuma o klimi ili Svjetske zdravstvene organizacije, iz koje je povukao Sjedinjene Države. Savezi poput NATO-a degradiraju se na mreže klijenata.

Zelinski se nije snašao u klasičnoj uličnoj sačekuši. Nije ni trebao dolaziti vjerojatno nakon dogovora Trampa i Putina iza njegovih leđa. Trump sve pa tako i ovo vidi kao sredstvo pritiska. Iako se dio javnosti ograđuje od njegovih poteza, dio stoji iza njegovih riječi i podržava ga u ponižavanju drugih država.

Trump namjerno laže o pomoći

Kao što je njegov običaj u komunikaciji s drugima kojima nameće svoja pravila Trump je Zelinskog izmanipulirao iznosima pomoći Ukrajini. Predsjednik Ukrajine u nezavidnoj je situaciji i Trump je znao da neće ulaziti u detalje pomoći no treba znati kako je Trump uveličao pomoć koju su Sjedinjene Američke Države do sada slale u Ukrajinu prije njegova mandata.

Predstavnik Trumpove administracije je izjavio da bi sva američka pomoć Ukrajini – uključujući i nedavne isporuke streljiva i opreme koje su odobrene i plaćene tijekom Bidenove administracije  uskoro mogla biti obustavljena.

Treba usporediti iznose iz kojih je vidljivo kako je Europa prednjačila u slanju pomoći Ukrajini u usporedbi sa Sjedinjenim Državama, kako financijskoj tako i ostaloj.

Sastanak Trumpa i Zelenskog u Bijeloj kući prerastao u nadvikivanje

Vence je optužio predsjednika Ukrajine Zelinskog da ne poštuje diplomaciju. Da je put do mira u diplomaciji. “O kakvoj diplomaciji govorite?” upitao je Zelenski Vencea. Podsjetio ga je na rusku agresiju godinama prije same invazije. Vance je nakon toga optužio Zelenskog da ne poštuje Ameriku: “Trebali biste zahvaliti predsjedniku.” Zelenski je odgovorio da SAD ne osjeća prijetnju Rusije: “Imate lijep ocean i ne osjećate to sada, ali osjetit ćete u budućnosti.” Tu se uključio Trump “Nemoj nam govoriti što ćemo osjećati. Nisi u poziciji da nam to diktiraš. Nisi u poziciji da nam to diktiraš.” Nakon toga je Zelenskog optužio da se “kocka s trećim svjetskim ratom“.

U Kremlju slave Trumpa

U Moskvi će sada svima biti drago što su Zelensk i Trump u potpunom raskolu. Situacija u kojoj su ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i američki predsjednik Donald Trump u sukobu mogla bi biti percipirana kao povoljna za Moskvu.

Ruska vlada, koja je dugo bila u suprotnim interesima s SAD-om i Ukrajinom, posebno nakon aneksije Krima i podrške separatistima u istočnoj Ukrajini, mogla bi koristiti ovaj raskol kako bi dodatno oslabila veze između Kijeva i Washingtona.

Za Rusiju, opterećenu sankcijama, bi bilo povoljno da SAD smanji ili čak ukine svoju podršku Ukrajini. U smislu političke, vojne ili ekonomske pomoći. Ako Trump i Zelenskij ne uspiju uspostaviti funkcionalan odnos, to bi moglo dovesti do smanjenja američkog angažmana u toj regiji. To će Rusija svakako iskoristiti kako bi ojačala svoj utjecaj u Ukrajini a nakon toga moguće i šire. Na tu situaciju upozorava i Zelinski i Poljska, Finska, Švedska te ostale zemlje koje dobro poznaju načine diktature na koji je spremna Rusija.

Međutim, važno je napomenuti da su odnosi između zemalja složeni i da mnogi drugi čimbenici, uključujući europske saveznike i unutarnju politiku u SAD-u i Ukrajini, također igraju ključnu ulogu u određivanju budućnosti ovih odnosa.

Podrška NATO-a, Europske unije i UN-a Ukrajini ostaje

U trenutnoj situaciji Ukrajina se uvelike oslanja na vlastite snage te na podršku europskih saveznika i članica NATO saveza. Nakon ruske agresije i aneksije Krima 2014. godine, Ukrajina je uložila značajne napore u jačanje svoje obrambene sposobnosti i reformu vojske. Ipak, podrška međunarodne zajednice, posebno Europske unije i NATO-a, ostaje ključna za očuvanje njezina suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Europska unija pruža Ukrajini političku, ekonomsku i humanitarnu podršku. I do sada je Europska unija pružila veću humanitarnu, vojnu i svaku drugu pomoć od SAD-a. Pojedine članice NATO-a, poput Poljske, Kanade i Velike Britanije, aktivno su sudjelovale u pružanju vojne pomoći, obuke i opreme ukrajinskim snagama. NATO sa ili bez SAD-a također nastavlja s programima suradnje s Ukrajinom, iako ona nije članica saveza.

Unatoč izazovima u odnosima s nekim zemljama, Ukrajina nastoji ojačati svoje veze s Europskom unijom i NATO-om, kako bi osigurala dugoročnu sigurnost i stabilnost. U međuvremenu, Kijev nema puno izbora. Kijev mora nastaviti s reformama, jačati svoju obranu i graditi otpornost kako bi se suočio s izazovima koji proizlaze iz ruske agresije i unutarnjih slabosti.