30. svibnja – Dan državnosti: Rođendan moderne hrvatske države

Dok većina Hrvata 30. svibnja uživa u danu odmora, mnogi se ponekad zbune – nije li to ipak Dan državnosti 25. lipnja? Ili 8. listopada? Odgovor je jednostavan, ali zanimljiv: od 2020. godine, Dan državnosti u Hrvatskoj slavi se upravo 30. svibnja.

Ovaj datum nije slučajan. On označava trenutak kada je nakon višestranačkih izbora konstituiran prvi demokratski izabrani višestranački Sabor, čime je započeo proces stvaranja samostalne i suverene Hrvatske.

Povijesni kontekst: Zašto baš 30. svibnja?
Da bismo razumjeli važnost ovog datuma, moramo se vratiti u dramatičnu 1990. godinu. Nakon više desetljeća komunističke jednopartijske vladavine u Jugoslaviji, Hrvatska je u travnju i svibnju 1990. održala prve slobodne višestranačke izbore.

Pobjedu je odnijela Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) predvođena dr. Franjom Tuđmanom, s jasnim programom: Hrvatska treba izaći iz jugoslavenske federacije i izgraditi vlastitu nezavisnu državu.

Ključni korak uslijedio je 30. svibnja 1990. kada je svečano otvoreno prvo zasjedanje novog Sabora. Na tom zasjedanju:

• Potvrđeni su rezultati izbora.
• Izabran je Predsjedništvo Republike (na čelu s Franjom Tuđmanom).
• Izabrana je nova Vlada (predvođena Stjepanom Mesićem).

Tim činom Hrvatska je de facto dobila svoje demokratske institucije i prekinula ustavnu vezu s komunističkim režimom. Stoga se 30. svibnja 1990. slavi kao Dan državnosti – dan kada je obnovljena hrvatska državnost nakon Drugog svjetskog rata.

Što se slavi, a što nije – razlikovanje od drugih datuma
Česta je zabuna jer Hrvatska ima nekoliko važnih državnih blagdana:

• 30. svibnja – Dan državnosti – obilježava uspostavu prvog demokratskog Sabora i hrvatskih institucija 1990. godine.
• 25. lipnja – Dan neovisnosti – na taj datum 1991. Sabor je donio Deklaraciju o proglašenju samostalne i suverene Hrvatske (prethodnica moratorija na provedbu odluke).
• 5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja (olovnica “Oluja” 1995.).
• 8. listopada – Dan neovisnosti (do 2019. slavio se kao Dan neovisnosti) – datum kada je 1991. Sabor prekinuo sve državno-pravne sveze s Jugoslavijom.

Da pojednostavimo: 30. svibnja je “politički rođendan” moderne Hrvatske – dan kad je izabrana nova vlast i kad je država krenula putem neovisnosti. 25. lipnja i 8. listopada više su vezani uz pravni čin odcjepljenja od Jugoslavije.

Kako se obilježava Dan državnosti?

Za razliku od nekih svečanijih blagdana poput Dana pobjede (5. kolovoza), Dan državnosti 30. svibnja obilježava se dostojanstveno, ali nešto tiše. Uobičajene aktivnosti uključuju:

• Svečana sjednica Sabora – u Zastupničkom domu na Markovom trgu, uz prisustvo najviših državnih dužnosnika.
• Polaganje vijenaca na Mirogoju (grob prvog predsjednika Tuđmana) i na druga mjesta stradanja iz Domovinskog rata.
• Svečani mimohod (povremeno, ovisno o godini i odlukama Vlade) – najspektakularniji je bio 2017. i 2019., a tradicionalno uključuje pripadnike Oružanih snaga, policije, spašavatelja i braniteljske udruge.
• Dodjele odlikovanja i priznanja zaslužnim pojedincima i ustanovama.
• Dan je otvorenih vrata u mnogim državnim institucijama – Sabor, Predsjednički ured, Banske dvore.

Zašto je datum promijenjen 2020.?

Mnogi se pitaju zašto se Dan državnosti “selio”. Naime, od 2002. do 2019. Dan državnosti slavio se 25. lipnja (dan proglašenja neovisnosti 1991.), dok se 30. svibnja slavio kao “Dan Sabora” (radni dan, ali ne i blagdan).

Međutim, 2019. godine donesen je novi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima. Ocijenjeno je da je povijesno ispravnije dan konstituiranja prvog demokratskog Sabora (30. svibnja 1990.) proglasiti Danom državnosti, a 25. lipnja postaje Dan neovisnosti (koji je, začudo, radni dan, osim ako se ne poklopi s vikendom). Ovaj potez izazvao je određene kontroverze, ali je stupio na snagu 2020. godine.

Prvi saborci – Sabor konstituiran 30. svibnja 1990. imao je tri potpredsjednika: dr. Franju Tuđmana, Josipa Manolića i profesora Vlatka Pavletića.

Izlaznost na izborima 1990. – bila je ogromna, preko 85%, što govori koliko su ljudi željeli promjene.

Himna i grb – upravo na tom zasjedanju, nakon dugih rasprava, potvrđeni su današnji grb (šahovnica s 25 polja) i himna “Lijepa naša domovino”.

Dan državnosti, 30. svibnja, nije samo još jedan neradni dan. To je simbolički kamen temeljac moderne hrvatske države – dan kada je hrvatski narod na miran i demokratski način potvrdio svoju volju za samostalnošću. Bez tog zasjedanja Sabora 1990., ne bi bilo ni Ustava iz prosinca iste godine, ni referenduma o neovisnosti 1991., ni eventualne pobjede u Domovinskom ratu. Stoga, svakog 30. svibnja, vrijedi se sjetiti – to je dan kad je Hrvatska ponovno postala Hrvatska.