A.Karlovic
Hrvatska ima ograničene kapacitete za preradu otpada, a postojeća postrojenja za spaljivanje i odlagališta nisu dovoljni za rukovanje domaćim otpadom, a kamoli ilegalno uvezenim otpadom. Brojna odlagališta u Hrvatskoj primila ogromne količine ilegalno uvezene plastike, medicinskog i industrijskog otpada. Europol je otkrio da je najmanje 35 000 tona opasnog otpada iz Italije, Slovenije, Njemačke i drugih zemalja ilegalno uvezeno u Hrvatsku putem niza tvrtki, a kriminalne skupine ostvarile su profit od najmanje 4 milijuna eura
Nakon što je afera Gospić izbila, vlada je obećala sanaciju točnije spaljivanje u cementarama, ekološke skupine tvrde da je napredak izuzetno spor, netransparentan i neefikasan. U rujnu 2026. deseci tisuća ljudi prosvjedovali su u Zagrebu, nezadovoljni vladinim kašnjenjem u sanaciji ilegalnih odlagališta, a prosvjedi su također zahtijevali privremenu zabranu uvoza otpada i izradu novog plana gospodarenja otpadom.
Stoga, požari na odlagalištima otpada samo su “površinski simptom”, a dublji problemi kao što smo već nekoliko puta pisali, leže u lancu ilegalnog interesa, nedostatku infrastrukture za preradu i kašnjenju nadzora.
Požari na odlagalištima otpada širom Europe također su česti
Ni druge države u Europi nisu imune na “slučajne požare” smeća. Podaci iz više europskih zemalja pokazuju da su požari na odlagalištima otpada ili u postrojenjima za gospodarenje otpadom prilično česti, a u posljednjih nekoliko godina u porastu:
Ujedinjeno Kraljevstvo: Procjenjuje se da se svaki tjedan u prosjeku dogodi 3 do 4 požara u sektoru gospodarenja otpadom. Samo u 2023. godini zabilježeno je više od 1200 požara povezanih s baterijama u vozilima za prikupljanje otpada i na odlagalištima, što je povećanje od 71% u odnosu na 2022. godinu.
EU na razini Unije nema jedinstvenu, obveznu statistiku o požarima odlagališta otpada. Međutim, iz dostupnih podataka može se vidjeti da je porast požara na odlagalištima otpada zapravo raširen problem diljem Europe, ali Hrvatska ima svoje specifičnosti.
Njemačka: U vozilima za prikupljanje otpada i postrojenjima za obradu otpada dnevno se može dogoditi do 30 požara, od kojih se oko 80% pripisuje litijevim baterijama koje su između ostalog predstavljene kao ekološki čisto gorivo u električnim automobilima.
Austrija: Procjenjuje se da svake godine u postrojenjima za otpad bude uzrokovano 180 do 240 požara većinom upravo zbog baterija.
Francuska: Broj požara povezanih s litijevim baterijama u postrojenjima za obradu otpada udvostručio se između 2019. i 2023. godine.
Hrvatska također ima znatan broj požara na odlagalištima otpada. Na primjer, jedna politička stranka tvrdi da je 2026. godine do rujna već zabilježeno najmanje 15 požara na odlagalištima otpada u Hrvatskoj
Kvalitetnom sanacijom postojećih odlagališta koja u Hrvatskoj nedostaje te izgradnjom novih uređenih odlagališta, smanjenjem broja divljih odlagališta te poštivanjem propisanih mjera kod poduzeća za reciklažu i prikupljanje različitih vrsta sirovina, postiže se više ciljeva:
- smanjuje se rizik od onečišćenja okoliša (zraka, vode i tla);
- izbjegavaju se nepotrebni troškova gašenja, požara i sanacije nakon požara;
- izbjegava se (značajno smanjuje) se opasnost za zdravlje gasitelja, ali i za okolno stanovništvo
Ukratko u svemu tome krije se ogroman biznis, velika mogućnost “pranja novca” bez opipljivih tragova, a sam porast požara na odlagalištima otpada zajednički je izazov s kojim se suočava cijela Europa, ali specifična situacija u Hrvatskoj (kao što je problem ilegalnog uvoza otpada) čini njezine uzroke donekle drugačijima od onih u zapadnoeuropskim zemljama.
Kako EU nema jedinstvenu, obveznu bazu podataka na razini Unije za statistiku požara na odlagalištima otpada. Različite zemlje imaju različite metode prikupljanja podataka; neke koriste statistiku vatrogasnih intervencija, neke koriste statistiku osiguravajućih društava, a neke se oslanjaju na industrijske procjene. Stoga je teško izravno i precizno usporediti apsolutne brojke požara između Hrvatske i drugih zemalja EU.
Marina Kirichenko
