Javni WC-i u Hrvatskoj i Varaždinu: Nedostatak koji stvara probleme

Dostupnost javnih WC-a u Hrvatskoj, a posebno u gradu Varaždinu, dugoročno je problem s kojim se suočavaju građani, slučajni prolaznici ali i turisti. Nedostatak adekvatnih javnih sanitarnih čvorova dovodi do neugodnih situacija, negativno utječe na javno zdravlje, loše je i za sliku bilo kojeg grada, pa tako i za sliku Varaždina koji ćemo uzeti samo za primjer. Ni u drugim sredinama u Hrvatskoj slika gledamo li svima dostupne javne sanitarne čvorove nije puno bolja.

Premalo i previše prljavo, takvi su odgovori turista, ali i građana u Varaždinu po pitanju javnih WC-a. Pogotovo noću, teško je pronaći mjesto za ‘isprazniti se’, ako ste žensko još je i gore objasnili su nam turisti. Pod okriljem tame, divlje mokrenje postaje avantura koja je ipak lakša ako ste muško i ako trebate samo mokriti.

Mokrenje u javnosti je prekršaj, kažnjivo je i zabranjeno. Kažnjivo je novčanom kaznom. Visina kazne ovisi o tome gdje vas stisne i gdje mokrite. Trebate dobro paziti da vas ne uhvate, u najmanju ruku doživljaj je kao da idete u pljačku. Imate li slabo srce ili tanki novčanik bolje vam je da se pomokrite u gaće.

Postoje i drugi načini na koje gradovi mogu stvoriti dodatne usluge izvan vlastitih sanitarnih čvorova. Na mnogim mjestima Europske unije toaleti se mogu koristiti u upravnim zgradama kao što su gradske vijećnice ili uredi građana.

Naši se gradovi se drugačije nose s tim problemima, postave zaštitare koji vas otjeraju ako vas stisne a nemate gdje.  Preporučaju valjda piškiti po više ili manje obnovljenim fasadama – ako vas ne vidi komunalni redar ili policajac i ako vas nije sram, ako je nemate sreće. Drugi su ‘tolerantniji’ i toleriraju ili dopuštaju uporabu samo tijekom službenog posjeta.

Nesretni turisti i neugodni stanovnici

Ukupan broj javnih WC-a u Hrvatskoj teško je procijeniti. Procjene se kreću od 1.000 do 2.000, ali ova brojka vjerojatno uključuje i WC-e u privatnim objektima koji su otvoreni javnosti. Raspodjela WC-a po gradovima i regijama nejednaka je, s većim gradovima koji imaju veći broj WC-a po stanovniku.

Usporedba s Europom:

U usporedbi s drugim europskim gradovima, i Varaždin i Hrvatska imaju relativno mali broj javnih WC-a. Na primjer, grad Amsterdam ima oko 3.500 javnih WC-a, a Pariz oko 1.200.

Turist koji se šeta Varaždinom ili bilo kojim drugim hrvatskim gradom suočen je s velikom poteškoćom kada želi pronaći čist i pristojan WC. Malobrojni nekad dostupni javni WC-i su zatvoreni, oni koji su otvoreni često su u lošem stanju, a ne postoje ni jasne oznake o njihovim lokacijama. Mnogi građani koji žive u Varaždinu ne znaju da ima nekoliko, osim onih, nehigijenskih, smrdljivih i na +40 stupnjeva po život opasnih TOI TOI toaleta. To dovodi do frustracije turista i sasvim sigurno ostavlja loš dojam o gradu.

Lokalno stanovništvo uz turiste također pati od nedostatka javnih WC-a. Stariji građani, osobe s invaliditetom i roditelji s malom djecom posebno su pogođeni ovim problemom. Nedostatak WC-a otežava im svakodnevni život i može dovesti do zdravstvenih problema. Varaždin se brine da životinje, odnosno njihovi vlasnici imaju nakon nužde uvjete za sakupljanje izmeta no nije nikog briga gdje će se da prostite usrati njegovi građani kad ih stisne u šetnji gradom.

Zdravstveni rizici i opadanje kvalitete života

Nedostatak javnih WC-a sasvim sigurno da neposredno utječe na javno zdravlje. Ljudi koji nemaju pristup WC-ima često su prisiljeni koristiti javne prostore, što dovodi do širenja zaraznih bolesti. Osim toga, nehigijenski WC-i mogu biti izvor zagađenja okoliša.

Osim toga, nedostatak javnih WC-a negativno utječe na kvalitetu života u gradu. Ljudi se izbjegavaju baviti određenim aktivnostima u centru grada jer znaju da neće moći pronaći WC. To dovodi do opadanja turizma i općenito lošije atmosfere u gradu.

Rješenja za problem

Rješavanje problema nedostatka javnih WC-a u Hrvatskoj i Varaždinu zahtijeva višestruki pristup. Potrebno je izgraditi više novih WC-a, renovirati postojeće i osigurati da su redovito održavani. Osim toga, potrebno je poboljšati oznake o lokacijama WC-a i educirati stanovništvo o važnosti korištenja javnih WC-a.

Vlada, lokalne vlasti i privatni sektor moraju surađivati ​​u rješavanju ovog problema. Ulaganje u javne WC-e ne samo da će poboljšati kvalitetu života u gradu, već će i dovesti do dugoročnih ekonomskih benefita kroz porast turizma.

Važnost javnih WC-a

Javni WC-i nisu samo higijenska nužda, već i osnovno ljudsko pravo. Svi ljudi, bez obzira na dohodak, socijalni status ili fizičku sposobnost, trebaju imati pristup čistim i pristojnim WC-ima. Rješavanje problema nedostatka javnih WC-a u Hrvatskoj i Varaždinu je korak ka pravednijem i zdravijem društvu.

Pariz ima najviše javnih zahoda među najpopularnijih 69 turističkih gradova uključenih u analizu, s prosječno 6,72 toaleta po kvadratnom kilometru. Hrvatski gradovi nisu mu po tom pitanju ni do ‘gležnja’.

Dok kod nas u Hrvatskoj WC-a nema ‘na kilometar’, na primjer Amsterdam ima javnu internet mapu dostupnih WC-a. Javno su tako u Amsterdamu dostupni podaci koliko ih ima otvorenih u javnim garažama, koliko ih je sezonskih, koliko broj je senzorskih, koliko ih ima pristup za invalide i slično. Tamo prilikom izlaska iz muzeja i atrakcija, možete svratiti bez opterećenja do WC-a. Oni su obično besplatni i dobro čuvani. Uvijek možete pronaći čiste javne toalete na glavnim željezničkim stanicama za pedesetak centi.

Wakefield je grad u Velikoj Britaniji s moguće najviše zahoda na 100,000 ljudi (35) i na 100 km2 (130). Zemlja s najvećom gustoćom javnih WC-a je Island: 56 toaleta na 100.000 stanovnika. Mi smo statistički gledajući Hrvatsku  poput Kanade sa 18 na 100.000 u što se moguće broje privatni WC-i u restoranima.

Kada se promatraju podaci o dostupnosti sanitarnih čvorova u Sjedinjenim Američkim Državama, Mississippi i Louisiana ističu se kao države s najmanjim brojem zahoda na sto tisuća stanovnika. Ovaj nedostatak ukazuje na šire probleme u infrastrukturi i pristupačnosti osnovnih potreba, što ih čini najslabije opremljenim državama u Americi u tom segmentu.

Poslali smo upit u nekoliko gradova lokalnim čelnicima, gradonačelnicima, županima, vijećnicima i saborskim zastupnicima pa ćemo u idućem nastavku ove teme objaviti i njihov pogled na ovaj zdravstveno ekološki problem u gradu i državi.