Građani najavljuju bojkot: Treba li bojkotirati trgovine ili proizvode?

Usred rastuće inflacije i poskupljenja osnovnih životnih namirnica, Vlada Republike Hrvatske najavila je proširenje liste proizvoda s ograničenim cijenama. I dok se Vlada nada da će ova mjera pomoći građanima u suočavanju s financijskim izazovima, s društvenih mreža i iz potrošačkih udruga stižu pozivi na bojkot trgovina, a sve se češće čuju i glasovi koji predlažu ciljani bojkot određenih proizvoda, a ne samih trgovaca.

Poziv na bojkot je trebao upućen prije

Prema nedavnim podacima, cijene hrane u Hrvatskoj porasle su za alarmantnih 45 posto u posljednje četiri godine. Ovaj drastičan porast značajno utječe na kućne budžete građana, posebice onih s nižim primanjima. Vlada je stoga odlučila intervenirati proširenjem liste proizvoda s plafoniranim cijenama, koja bi trebala obuhvatiti oko 50-ak osnovnih namirnica, uključujući kruh, mlijeko, ulje, brašno i druge.

Međutim, ova mjera nije naišla na jednoglasno odobravanje. Na društvenim mrežama sve se više širi ideja o bojkotu trgovina, s ciljem vršenja pritiska na trgovačke lance da smanje marže i ponude povoljnije cijene. Inicijatori bojkota smatraju da ograničavanje cijena samo po sebi nije dovoljno i da je potrebno snažnije djelovanje kako bi se zaustavio trend rasta cijena.

Bojkot trgovina ili bojkot proizvoda?

Hrvatska je na 77 posto standarda Europske unije, a cijene proizvoda su do 25 posto skuplje, posebno hrane. U javnoj raspravi sve se više ističe ideja o ciljanom bojkotu određenih proizvoda, umjesto generalnog bojkota trgovina. Zagovornici ove ideje smatraju da bi se fokusiranjem na bojkot proizvoda čije su cijene nerazumno visoke mogao postići veći učinak i direktno utjecati na proizvođače i distributere.

Bojkot trgovina može imati određeni učinak, ali mislimo da bi ciljani bojkot proizvoda bio puno efikasniji. Ako potrošači prestanu kupovati određeni proizvod čija je cijena previsoka, proizvođači će biti prisiljeni reagirati i prilagoditi cijene.

Ova ideja dobiva sve više podrške na društvenim mrežama, gdje se raspravlja o konkretnim proizvodima koje bi trebalo bojkotirati. Neki predlažu bojkot uvoznih proizvoda, dok se drugi zalažu za bojkot proizvoda određenih proizvođača koji su, prema mišljenju potrošača, nerazumno podigli cijene.

Reakcije trgovaca i Vlade

Trgovački lanci zasad se nisu službeno oglasili o najavljenom bojkotu. Navodno ‘pregovaraju’ s vladom. Iz Vlade poručuju da prate situaciju i da su otvoreni za dijalog sa svim dionicima, no ističu da je ograničavanje cijena važna mjera za zaštitu standarda građana. Damir Habijan je u jednom gostovanju na N1 televiziji rekao kako su cijene stvar tržišnog gospodarstva. Smatra kako su “Inflaciju neki ljudi iskoristili na ružan način“. rekao je Habijan. “Mi moramo shvatiti da smo u tržišnoj ekonomiji, ako netko želi staviti kavu na 10 eura on će je staviti. Ne možemo mi reći ne može kava biti 10 eura, to više ne ide.” Sasvim je jasno da Vlada Hrvatske nema alata i ne zna, osim da se hvali rastom plaća, kako smanjiti rast cijena. Rast plaća ne pokriva sve veći rast cijena i to je činjenica koju svi vide no o tome se ne govori u izjavama vladinih dužnosnika.

Što nas očekuje?

Vlada Hrvatske za sada nema rješenje i nude vatrogasne mjere. Ostaje za vidjeti hoće li pozivi na bojkot uroditi plodom i hoće li se potrošači uistinu masovno odazvati ovoj inicijativi. Jedno je sigurno: pitanje visokih cijena hrane i dalje će biti u fokusu javnosti, a Vlada i trgovački lanci morat će pronaći održiva rješenja kako bi se ublažio udar na kućne budžete građana.