Možemo!:Zašto je Plenkovićeva inflacija najviša u eurozoni?

Jelena Miloš je, kako javljaju u stranci Možemo!, upozorila na činjenicu da Hrvatska ima najveći rast cijena u eurozoni. Kruh, žitarice, mlijeko, sir i jaja su kod nas skuplji od prosjeka eurozone. Pritom, kad inflacija uspori, Vlada kaže da je to njihova zasluga, a kad inflacija značajno raste, kao što je to sada slučaj s rastom cijena od 4,5% u prosincu, onda premijer šuti i od svega pere ruke. Vlada itekako ima odgovornost za rast cijena.

Vlada naime nije na vrijeme uvela novi porez na ekstraprofit, a znamo da je najvećim trgovačkim lancima dobit izrazito rasla, kao i telekomima i bankama. Osim toga, zapustili smo vlastitu proizvodnju hrane i oslanjamo se na uvoz, jer Vlada nije poticala zelenu javnu nabavu i hrvatske proizvođače niti unijela reda u poticaje i zakup poljoprivrednog zemljišta. S druge strane, nije poduzela odlučne mjere da zaustavi rast cijena usluga, poput kontrole cijena najma ističu u stranci Možemo!.

Sandra Benčić je, osim na prijedlog za ponovno uvođenje poreza na ekstraprofit, podsjetila da je HDZ odbio i prijedlog stranke Možemo! izmjena Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, kojima bi se Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja dalo veće ovlasti u provedbi sektorskih analiza i kažnjavanju. Zbog svega toga, uporno visoku inflaciju u Hrvatskoj s pravom možemo zvati Plenkovićevom inflacijom.

Niske naknade za onkološke pacijente

Ivana Kekin je upozorila na činjenicu da mnogi dugotrajni onkološki pacijenti u Hrvatskoj preživljavaju s 300 eura mjesečno, jer im naknade za dugotrajno bolovanje godinama nisu usklađivane s rastom prosječne plaće, unatoč tome što je to usklađivanje do 2023. bilo predviđeno zakonom (Beroš je 2023. i to ukinuo). Najavila je i prijedlog izmjena zakona.

Ministrica zdravstva je odgovorila da kasne, jer je 20.12. održan prvi sastanak radne skupine koja bi trebala izmijeniti zakon. Ali naknade više od 10 godina nisu usklađivane s rastom plaća, a HDZ je na vlasti od 2016. Onkološki pacijenti su u međuvremenu jedva spajali kraj s krajem. Tko tu kasni?

Priuštivo stanovanje

Marin Živković (Moždemo!) upozorio je na činjenicu da Vlada RH Izmjenama Zakona o vlasništvu dodatno smanjuje priuštivost stanovanja u Hrvatskoj. Naime, sada će nekretnine u Hrvatskoj pod jednakim uvjetima kao i svi građani RH moći kupovati i državljani i tvrtke iz zemalja članica OECD-a, što će značajno povećati potražnju i cijene. Utjecaj špekulativnog kapitala je među glavnim uzrocima značajnog rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj, a sada će se taj utjecaj još i povećati.

Živković je zbog toga pozvao Vladu da prije ovih izmjena zakona učini sljedeće:

• da proširi broj obveznika poreza na otuđenje nekretnina tako da taj porez plaćaju svi koji prodaju nekretninu unutar osam godina, pod uvjetom da nisu koristili tu nekretninu za stanovanje. Tako bi izravno i brzo odvratili špekulante s domaćeg tržišta nekretnina.
• druga važna mjera je kontrola cijene najma, čiji rast također utječe na vrijednost nekretnina. Važan aspekt takve mjere je i njezin antiinflacijski učinak. Naime, siromašniji troše puno viši udio svojih prihoda na stanovanje, i uz hranu to im je najveći trošak. Zato čak i kad plaće rastu, siromaštvo se u Hrvatskoj ne smanjuje. Naime, cijena najma jedna je od najosjetljivijih na porast plaća – kada plaće rastu najmodavci automatski dižu cijenu najma jer znaju da sada mogu uzeti veći dio od rada podstanara.
• da se postavi znatno viša stopa poreza na nekretnine za vlasnike van EU, kao što se upravo predlaže u Španjolskoj.
• da se jedinicama lokalne i regionalne samouprave omogući da uvedu znatno veću poreznu stopu poreza na nekretnine na prazne stanove.