Vlada li u Hrvatskoj demokracija i vladavina prava?

Pitanje o tome vlada li u Hrvatskoj demokracija i vladavina prava kompleksno je i može se promatrati iz više perspektiva, uključujući pravnu, političku i društvenu. Napravili smo malu analizu temeljenu na trenutnom stanju i općeprihvaćenim kriterijima za demokraciju i vladavinu prava.

U Hrvatskoj vas mogu uhititi zbog nošenja zastave druge države iako ista nije od same Hrvatske kao države priznata kao država. Slučaj prorektora u Rijeci samo je jedan u nizu.

Demokracija u Hrvatskoj

Hrvatska je parlamentarna demokracija s višestranačkim sustavom, gdje se vlast bira na slobodnim i demokratskim izborima. Prema Ustavu, Hrvatska je pravna država koja poštuje temeljna ljudska prava i slobode. Međutim, postoje određeni izazovi i kritike koji se tiču kvalitete demokracije:

Hrvatska redovito održava slobodne i demokratske izbore na svim razinama (lokalne, parlamentarne, predsjedničke). Postoji višestranačje, a građani imaju mogućnost birati među različitim političkim opcijama. Tako bar izgleda na papiru, kao i to da Ustav jamči temeljna ljudska prava, uključujući slobodu govora, okupljanja, vjeroispovijesti i medija.

Hrvatska je članica Europske unije od 2013. godine i NATO-a od 2009. godine, što bi trebalo ukazati na njezinu dugoročnu opredijeljenost za demokratske vrijednosti i međunarodnu suradnju. Međutim činjenica je da je u politici hrvatsko društvo duboko podijeljeno po mnogim pitanjima. Još se u nekim političkim opcijama ne zna na kojoj su strani bili hrvatski borci tijekom drugog svjetskog rata. Pitanja poput gdje si bio ’91 ponekad mogu otežati funkcioniranje demokracije. Ova polarizacija često se ogleda u medijima i javnim raspravama.

Niska izlaznost na izborima rezultat je nepovjerenja građana u sustav. Iako su izbori slobodni, izlaznost je često niska, što ukazuje na nezadovoljstvo građana političkim sustavom ili potpunu apatiju.

Osim toga iako se Hrvatska borila i bori protiv korupcije, ona i dalje predstavlja izazov, posebno na lokalnoj razini i u javnim nabavama. Slučaj sukoba glavnog državnog tužitelja sa Europskim tužiteljima samo je jedan u nizu kako se zakoni tumače ovisno o situaciji.

Vladavina prava podrazumijeva da svi, uključujući i vlast, podliježu zakonima koji su jasni, transparentni i primjenjivi na sve jednako. Hrvatska uglavnom ima dobro razvijen pravni sustav, ali postoje određeni problemi oko njegovog provođenja u praksi.

Nezavisno pravosuđe prema mišljenju građana je rak rana Hrvatske. Ustav jamči nezavisnost sudstva, a Hrvatska ima razvijenu mrežu sudova i pravnih institucija koji često ne provode suđenja kakva bi građani htjeli i kakva očekuju. Kako građani mogu očekivati pravedna suđenja ako ona traju desetak ili više godina. Ako se sa viših sudova gotovo redovito nakon žalbi vraćaju slučajevi na početne točke.

Pridruživanje EU standardima je pitanje za sebe. Kao članica EU, Hrvatska je trebala usvojiti visoke standarde vladavine prava, uključujući zaštitu ljudskih prava i borbu protiv korupcije. Hrvatska ima Ustavni sud na koji predsjednik države upozorava da je pristran. Ustavni sud koji nadzire, ili bi trebao nadzirati ustavnost zakona i rješava sporove između različitih grana vlasti. No jedan od najvećih problema hrvatskog pravosuđa je sporost postupaka, što dovodi do gubitka povjerenja građana u pravni sustav.

Iako je sudstvo formalno nezavisno, postoje brojne optužbe o političkim utjecajima na određene sudove ili pojedine slučajeve. Čak je i Mislav Kolakušić, bivši sudac i europarlamentarac koji dobro poznaje sustav sudova često u medijima istupao ukazujući na nepravilnosti. Na neke je upozoravao kako su ciljano takve kakve jesu.

Korupcija i nepotizam kod javnih institucija su kako istada dio svakodnevice. Iako se Hrvatska borila protiv korupcije, ona i dalje predstavlja problem, posebno u javnoj upravi i lokalnoj samoupravi.

Prema međunarodnim izvorima, Hrvatska se generalno smatra demokratskom zemljom s funkcionalnom vladavinom prava, ali s određenim izazovima. Indeks demokracije koji je objavio The Economist Intelligence Unit ukazuje na to kako je Hrvatska je u posljednjim godinama klasificirana kao “nesavršena demokracija“, što je druga najviša kategorija. To znači da, iako postoji demokracija, postoje određeni nedostaci u funkcioniranju političkog sustava.

Indeks vladavine prava ističe World Justice Project, da Hrvatska zauzima osrednje pozicije u globalnom indeksu vladavine prava, s dobrim ocjenama u područjima kao što su transparentnost vlasti, ali s nižim ocjenama u područjima kao što su efikasnost pravosuđa i borba protiv korupcije.

Hrvatska je demokratska država s ustaljenim pravnim sustavom i ustavnim jamstvima za ljudska prava. Međutim, kao i u mnogim drugim zemljama, postoje izazovi koji mogu ugroziti kvalitetu demokracije i vladavine prava. To uključuje političku polarizaciju, korupciju, sporost pravosuđa i određene političke utjecaje. Unatoč tim izazovima, Hrvatska ostaje opredijeljena za demokratske vrijednosti, što je vidljivo kroz njezino članstvo u EU i NATO-u te kroz kontinuirane reforme usmjerene na jačanje pravosuđa i transparentnosti.

Dakle bar na papiru, u Hrvatskoj vlada demokracija i vladavina prava, ali je potrebno nastaviti s reformama kako bi se riješili postojeći problemi i osiguralo daljnje poboljšanje kvalitete demokratskog sustava.