A.Karlovic
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nije se odazvao na poziv Tužiteljstva BiH u kojem je bio pozvan da dâ izjavu u svojstvu osumnjičenog za rušenje ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine. On tvrdi da nije zaprimio poziv.
“Organi čije je djelovanje zabranjeno na teritoriji Republike Srpske ne postoje u Ustavu BiH. Brzina kojom su reagirali govori da je sve bilo unaprijed pripremljeno, gdje je posrijedi nastavak političkog progona. Tužioci koji dolaze iz Federacije, koji su politički instruirani, nastavljaju da najgrublje zloupotrebljavaju svoj neustavni položaj za političku hajku. Neću ići na njihov politički sud jer Srbi više ne idu na inkvizicije! Srbi idu samo na razgovore o uređenju BiH, ali onako kako je zapisano u Ustavu i Dejtonskom mirovnom sporazumu”, napisao je na društvenim mrežama.
Иако нисам добио позив неуставног, недејтонског и пристрасног Тужилаштва БиХ као предсједник Републике, који представља и једино је одговоран народу Републике Српске, желим јасно поручити да сматрам да се антиуставно и антидејтонско Тужилаштво БиХ јасно декларисало као…
— Милорад Додик (@MiloradDodik) March 10, 2025
Daytonski ustav, koji je još uvijek na snazi, legalizirao je do tada nepostojeću paradržavu Republiku Srpsku, u obliku entiteta. Naglašeno je kako je ona neodvojivi dio Bosne i Hercegovine. Pitanje zašto incidenti u Bosni i Hercegovini (BiH) najviše trenutno odgovaraju Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, može se analizirati kroz politički kontekst i Dodikovu strategiju.
Dodik je dugogodišnji politički lider koji se često pozicionira kao zaštitnik srpskih interesa u BiH, a njegova retorika i akcije često su bile u središtu kontroverzi.
BiH je trenutno podijeljena na dva entiteta. Republiku Srpsku (RS) i Federaciju BiH, s većinskim bosnjačkim i hrvatskim stanovništvom. Dodik koristi polarizaciju i nacionalne podjele kako bi ojačao svoju političku poziciju. Incidenti koji pogoršavaju tenzije između entiteta ili etničkih skupina često mu idu u korist, jer mu omogućuju da se predstavi kao branitelj srpskih interesa.
Dodik je dugo radio na jačanju autonomije RS u odnosu na centralne institucije BiH. Incidenti koji destabiliziraju državne institucije BiH ili dovode do sukoba između entiteta omogućuju mu da opravdava svoje zahtjeve za većom nezavisnošću RS.
Distrakcija od unutarnjih problema
Kada se pojave incidenti koji privlače medijsku pažnju, oni mogu odvratiti pažnju od unutarnjih problema u RS, poput korupcije, ekonomskih poteškoća ili lošeg upravljanja. Dodik može koristiti vanjske prijetnje ili sukobe kako bi skrenuo pažnju s domaćih izazova.
Dodik ima jak utjecaj na medije u RS, što mu omogućuje da oblikuje naraciju o incidentima na način koji mu odgovara. Često se incidenti prikazuju kao dokaz “ugroženosti” srpskog naroda u BiH, što jača njegovu poziciju među svojim biračima.
Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) proširio sankcije na 13 osoba i tvrtku smatrajući ih povezanim s financiranjem Dodikove mreže te zbog obilježavanja neustavnog dana Republike Srpske.
Dodik često koristi takve incidente kako bi privukao pažnju međunarodne zajednice, posebno ako se radi o pitanjima koja mogu dovesti do pregovora o redistribuciji moći u BiH. Time može postići veću pregovaračku moć u odnosima s centralnim institucijama BiH i međunarodnim akterima.
Dodik se često kad mu to odgovara oslanja i na nacionalističku retoriku kako bi mobilizirao svoju bazu. Incidenti koji pogoršavaju etničke tenzije omogućuju mu da koristi tu retoriku i ojača svoju poziciju kao “čuvara” srpskih interesa.
Dodikova politička strategija često se temelji na jačanju podjela i polarizacije u BiH, što mu omogućuje da održi svoju moć i utjecaj. Incidenti koji pogoršavaju tenzije između entiteta ili etničkih skupina često mu idu u korist, jer mu pružaju priliku da se predstavi kao zaštitnik srpskih interesa i da opravdava svoje zahtjeve za većom autonomijom RS. Međutim, takva politika dugoročno može dodatno destabilizirati BiH i otežati njezin razvoj.
Zmaj.info
