Dan divljih vrsta: Zagreb pun čudesnih biljaka i životinja

Zagreb je izuzetno bogat bioraznolikošću, no kako bi se očuvale zavičajne biljne i životinjske vrste važan je odgovoran odnos ljudi prema njima, poručila je Javna ustanova Priroda Grada Zagreba na Svjetski dan divljih vrsta, predstavljajući neke od čudesnih životinja i biljaka.

Crna žuna

Zagreb je izuzetno bogat bioraznolikošću, no kako bi se očuvale zavičajne biljne i životinjske vrste važan je odgovoran odnos ljudi prema njima, poručila je Javna ustanova Priroda Grada Zagreba na Svjetski dan divljih vrsta, predstavljajući neke od čudesnih životinja i biljaka.

Što ljudi bolje poznaju životinje i biljke s kojima dijele ekosustav, više će ih poštovati te kvalitetnije štititi, ističu u Prirodi Grada Zagreba.

Kada građani u šetnji šumom začuju snažno bubnjanje, znaju da iza njega najvjerojatnije stoji crna žuna, najveća djetlovka u Hrvatskoj koja snažnim kljunom dubi prostrane duplje u stablima. A kada ih napusti, one postaju dom mnogim drugim životinjama, poput sova i šišmiša. Fascinantna dupljašica hrani se kukcima te ličinkama koje su ispod kore drveta a za koru se drži kratkim nogama i oštrim kandžama, dok joj rep služi za svojevrsno usidrenje. Plijen iz šupljina izvlači dugim jezikom.

Pokraj rijeke Save, potoka te jezera među kojima su ona na Savici, živi bjelouška, zmija neotrovnica, izuzetno zanimljiva biolozima. Kada osjeti opasnost, pravi se mrtva. Tu strategiju obrane, poznatu kao tanatoza, koristi pri susretu s grabežljivcima i ljudima, okreće se na leđa i leži nepomično s otvorenim ustima i izbačenim jezikom, ponekad joj iz usta čak curi i pokoja kap krvi i ispušta neugodan miris, čime odvraća životinje koje se ne hrane crkotinama. Kao i druge zmije ima fleksibilnu čeljust i nema prsnu kost, što joj omogućuje da se počasti plijenom poput ribe i žabe koji je veći od promjera njezina tijela.

Na njezinom se jelovniku zna naći gatalinka, najmanja žaba u Hrvatskoj koja pažnju privlači glasnim kreketanjem čime tijekom parenja ispunjava noć. Nekada su ljudi vjerovali da time najavljuju kišu, pa su ih povezivali s gatanjem, otuda i njezin naziv. Najčešće je zelena, ali boju može mijenjati ovisno o temperaturi i okruženju. Zbog posebnih proširenja na prstima izvrsno se penje po grmlju i trski.

Tu je i bogomoljka, koja je ime dobila po položaju tijela nalik na molitvu. Prednje noge su joj prilagođene preciznom lovu na manje kukce, a način ishrane pomaže u kontroliranju populacija kukaca i održavanju ravnoteže ekosustava. Sjajan je primjer mimikrije, uspješno se prikriva među biljke i tako uspješno lovi plijen. Nakon parenja ženke često pojedu mužjake, što im daje dodatnu energiju za razvoj jaja.

Orhideje kokice među kojima je bumbarova kokica, izgledom i mirisom cvjetova oponašaju ženke različitih vrsta kukaca kako bi privukle one muške koji slijeću na cvjetove orhideja u pokušaju parenja i tako ih oprašuju. Fascinantne su zbog ljepote ali i zbog mnogobrojnih prilagodbi poput složene simbioze koju imaju s gljivama.

I volovod je izuzetno zanimljiva biljka koja ne može preživjeti bez drugih biljnih vrsta jer nema klorofil, pa mu prehrana u potpunosti ovisi o drugim biljkama. Sjeme volovoda čeka da dođe u kontakt s odgovarajućim domaćinom, nakon čega mu prodire u korijen i crpi hranjive tvari potrebne za rast, što mu omogućuje preživljavanje u staništima gdje bi druge biljke teško opstale.

Svjetski dan divljih vrsta, kojim se ističu njihove jedinstvene uloge te utjecaj na ljude i planet, obilježava se 3. ožujka, a ovogodišnja tema je financiranje zaštite divljine: ulaganje u ljude i planet čime se naglašava potreba za još učinkovitijom i održivom zaštitom divljih vrsta. (Hina)