Digitalna vinjeta u Austriji: Kraj naljepnica i početak nove ere – gdje je Hrvatska u toj priči?

Austrija ukida vinjete s naljepnicom: Od 2027. sve digitalno

Austrija je najavila kraj jedne ere: od 1. veljače 2027. više neće biti moguće kupiti klasičnu vinjetu s naljepnicom koju lijepite na vjetrobransko staklo za vožnju autocestama. Umjesto toga, cestarina će se naplaćivati isključivo digitalno – putem sustava za prepoznavanje vezanog uz vašu registarsku pločicu vozila. Digitalna vinjeta u Austriji već je dostupna od 2017., a koristi je prema dostupnim podacima više od 75% vozača. Promjena je dio šireg trenda u EU, gdje su Češka i Slovenija već u potpunosti prešle na digitalne modele.

Za vozače bez interneta, ostaje mogućnost kupnje te digitalne vinjete na automatima uz unos registarske oznake. Cijene će blago porasti: jednodnevna vinjeta koštat će 9,60 €, desetodnevna 12,80 €, dvomjesečna 32 €, a godišnja 106,80 €.

Slovenija: Od veljače 2022. više nema vinjeta s naljepnicama, a za korištenje autocesta i brzih cesta u Sloveniji potrebna vam je digitalna vinjeta ako putujete automobilom, kamperom ili motociklom najveće dopuštene mase manje od 3,5 tone. Prikolice su izuzete od ove obveze. Motorna vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 3,5 tone podliježu plaćanju cestarine ovisno o udaljenosti pomoću sličnog sustava naplate kao što je naš ENC.

Hrvatska danas: Gotovina, naplatne kućice i ENC

Za razliku od Austrije, Hrvatska još uvijek koristi klasičan sustav naplate cestarine – vozači se zaustavljaju na ulazu i izlazu s autoceste, plaćaju gotovinom, karticama ili putem ENC uređaja. Sustav je funkcionalan, ali spor i skup za održavanje, a gužve na određenim lokacijama posebno tijekom turističke sezone su svima već poznato. Cijene se obračunavaju po kilometru, a ne vremenski, što znači da kraće vožnje mogu biti poprilično skuplje u usporedbi s vinjetnim sustavima.

Oglasi

Primjerice, vožnja od Zagreba do Splita (cca 380 km) za osobni automobil košta oko 24 € u sezoni, dok bi godišnja vinjeta u Austriji pokrila neograničenu vožnju za 106,80 €.

Hrvatska sutra: Elektronička naplata bez zaustavljanja

Od studenog 2026., Hrvatska planira uvesti potpuno novi elektronički sustav naplate cestarine. Sustav će koristiti tehnologiju (DSRC) i automatsko prepoznavanje registarskih pločica (ALPR), čime se ukidaju naplatne kućice i gotovina.

Vozači lakih vozila moći će birati između ENC uređaja i sustava prepoznavanja tablica, dok će teretna vozila i motocikli morati koristiti ENC. Sustav će omogućiti slobodan prometni tok, smanjiti gužve i operativne troškove, a nadzor će provoditi mobilne jedinice s kamerama i komunikacijskom opremom.

Investicija u sustav iznosi 80 milijuna eura, a uključuje postavljanje 208 portala i 140 staza za brzu registraciju vozila.

⚖️ Usporedba: Austrijska jednostavnost vs. hrvatska preciznost

Element Austrija (2027) Hrvatska (2025) Hrvatska (2026+)
Sustav naplate Vinjeta (digitalna) Po kilometru (gotovina/ENC) Po kilometru (ENC/ALPR)
Tehnologija Registarska pločica Naplatne kućice Mikrovalna + automatsko očitanje
Zaustavljanje vozila Ne Da Ne
Cijene Fiksne (vremenski model) Varijabilne (udaljenost) Varijabilne (udaljenost)
Gotovina Ne (osim za nadoplatu) Da Ne (isključena na autocesti)
Kazne za neplaćanje Do 3.000 € Do 120 € Do 1.900 €

Hrvatska u tranziciji – ali bez vinjeta

Njemačka nema naplate cestarina za automobile, sve je u cijeni goriva, a na vozaču ostaje odluka da li će ili neće koristiti autoceste. I dok Austrija pojednostavljuje sustav, Hrvatska ide prema sofisticiranijem modelu koji omogućuje preciznu naplatu po kilometru. Iako vinjete nude jednostavnost, hrvatski model cilja na “pravednost” tko više vozi, više plaća. No, pitanje ostaje: hoće li vozači prihvatiti sustav koji zahtijeva više tehnologije, više nadzora i više registracija? Već je sada sustav koji se uvodi prepoznat od strane vozača kao loš i skuplji od zemalja u okruženju.

Oglasi



Pročitajte još i:

Izravni uzroci požara su pohlepa i nedostatni zakonski propisi

Hrvatska ima ograničene kapacitete za preradu otpada, a postojeća postrojenja za spaljivanje i odlagališta nisu dovoljni za rukovanje domaćim otpadom, a kamoli ilegalno uvezenim otpadom.  Brojna odlagališta u Hrvatskoj primila

Ovdje sam dok god sam potrebna ljudima

Od ratnih razaranja u Irpinju do stvaranja male ukrajinske oaze u Rijeci. Tajisija Prymak dijeli svoju priču o volonterstvu, vođenju zbora „Chervona Kalyna” i radu Centra Svetog Vida koji već tri godine pruža podršku i nadu stotinama Ukrajinaca u Hrvatskoj.

Zmajske Kolumne

Izravni uzroci požara su pohlepa i nedostatni zakonski propisi

Izravni uzroci požara su pohlepa i nedostatni zakonski propisi

Ovdje sam dok god sam potrebna ljudima

Ovdje sam dok god sam potrebna ljudima

Vrijeme je berbi grožđa, znate li tko ima prednost na uzbrdici / nizbrdici kad se susretnu dva vozila?

Vrijeme je berbi grožđa, znate li tko ima prednost na uzbrdici / nizbrdici kad se susretnu dva vozila?

Može li Vlada u Hrvatskoj shvatiti što prosvjednici žele?

Može li Vlada u Hrvatskoj shvatiti što prosvjednici žele?

Bit će sve dobro, mama!

Bit će sve dobro, mama!

„Naši Ukrajinci“ u Vodicama

„Naši Ukrajinci“ u Vodicama