Zmaj.info
Sadnja paprike s drugim biljkama može značajno utjecati na njen rast, zdravlje i urod, pa u nastavku donosimo s čim kombinirati papriku te pored čega je nikada ne saditi.
Biljke su kroz milijune godina evolucije razvile svoje oblike komunikacije. To su uglavnom biokemijski, fiziološki i ekološki mehanizmi kojima reagiraju na okolne biljke. To određuje koje su biljke “dobri”, a koje “loši” susjedi. Takva kemijska komunikacija među biljkama zove se aleopatija. To je sposobnost biljke da putem korijena, lišća ili truleži ispušta tvari koje: inhibiraju (koče) ili stimuliraju rast drugih biljaka.
Biljke putem biokemijske signalizacije, evolucijske selekcije i mikrobiološke interakcije stvaraju okoliš koji im odgovara i koji može biti povoljan ili nepovoljan za druge biljke. Na primjer, komorač i crni orah luče tvari koje inhibiraju rast većine susjeda. Rogač, kadulja, pelin – imaju alelopatske učinke koji ometaju klijanje drugih biljaka. A raž može ispuštati tvari koje suzbijaju korove.
Kada su biljke dobri susjedi?
Biljke oblikuju specifične zajednice mikroorganizama u tlu oko svojih korijena – tzv. rizosfera. Ove zajednice poboljšavaju ili smanjuju dostupnost hranjiva, štite biljku od bolesti i utječu na 
kompatibilnost s drugim biljkama. Na primjer, leguminoze (grah, grašak) obogaćuju tlo dušikom, pa su dobri susjedi za biljke koje troše puno dušika (npr. kupus). No, grah može štetiti paprici jer potiče gljivične infekcije u tlu.
Neke biljke privlače korisne insekte koji oprašuju i štite druge biljke, odbijaju štetnike mirisom, izlučevinama ili izgledom. Primjerice, bosiljak uz rajčicu ili papriku: miris odbija bijelu mušicu i poboljšava okus ploda. Nevenov korijen luči tvari koje odbijaju nematode i privlače korisne kukce.
Biljke mogu rasti skladno ako imaju različite visine, jer jedna pravi sjenu drugoj i kada imaju različitu dubinu korijena, jer se ne natječu za vodu i hranjiva. Na primjer, kukuruz, grah i tikva (“tri sestre”) jedni drugima daju potrebna hranjiva. Npr. kukuruz daje potporu grahu, grah fiksira dušik, a tikva prekriva tlo i čuva vlagu.
Ukratko, dobri susjedi nikada ne konkuriraju izravno za prostor, svjetlo ili hranjive tvari. Mogu se međusobno štititi od bolesti i štetnika, poboljšati okus, miris ili zdravlje druge biljke, privlačiti korisne kukce npr. oprašivače ili predatore koji jedu lisne uši. Loši susjedi su biljke koje imaju aleopatski učinak, odnosno luče tvari koje potiču ili inhibiraju rast drugih biljaka.
Što saditi i što nikada ne saditi s paprikom
Paprika voli društvo mrkve koja poboljšava strukturu tla, a međusobno se ne natječu se za prostor. Voli i luk, češnjak ili vlasac koji odbijaju štetnike (npr. lisne uši). Dobro se slaže i s bosiljkom koji poboljšava okus ploda paprike te odbija muhe i komarce. Odgovaraju joj i origano ili mažuran, koji slično kao bosiljak potiču zdravlje i odbijaju štetnike. Pašu joj i blitva, špinat ili salata jer oni imaju plitko korijenje te joj ne smetaju. Uz papriku možete posaditi i mravinac, odnosno timijan koji odbija štetne insekte.
Najgore je papriku posaditi s grahom ili grašak koji inhibiraju rast paprike zbog kemijske interferencije. Ne pašu joj ni kupusnjače (kupus, kelj, brokula) koji traže slične hranjive tvari, što može iscrpiti tlo. Komorač je pak alelopatska biljka koja šteti gotovo svim susjedima.
Kako se točno “sadi skupa”?
“Saditi skupa” znači prostorno i funkcionalno povezati biljke tako da jedna drugoj koriste. To znači da se sade u istoj gredici s dovoljno razmaka da svaka biljka ima prostor za rast. Paprika se, na primjer, sadi u redovima s razmakom od 30-40 cm među pojedinim biljkama.
U međured se sadi mrkva ili luk s razmakom od 20-ak cm. Po rubovima gredice sade se bosiljak i/ili vlasac, a na krajeve gredica mogu se dodati neveni koji štite od nematoda i privlače oprašivače. U sjeni paprike također može rasti blitva ili salata, one rastu brzo i ne ometaju papriku. Između svakog reda ostavite 60-70 cm prostora.
Dva su osnovna principa: vertikalno iznad zemlje kombiniraju se biljke koje rastu na različitim visinama, a za ispod zemlje se gleda dubina i pličina korijena pri čemu biljka plitkog korijena ide do biljke s dugim itd…
Izvor: Zelena Hrvatska
Autorica: Andrea Milat
A.Karlovic
