Države mogu tražiti odštetu zbog klimatskih promjena

Države koje krše svoje obveze u pogledu zaštite klime postupaju “nezakonito” i najteže pogođene države od njih bi mogle tražiti odštetu, zaključio je u srijedu Međunarodni sud pravde (ICJ).

Najviša sudska instanca UN-a, sa sjedištem u Den Haagu, jednoglasno je u tom mišljenju, donesenom na zahtjev studenata s Vanuatua, dala tumačenje međunarodnog prava, što će zakonodavci, odvjetnici i suci u cijelom svijetu moći koristiti prilikom izmjena zakona ili gonjenja država zbog nedjelovanja kada je riječ o borbi protiv klimatskih promjena.

Klimatske promjene, izazvane emisijama stakleničkih plinova, “hitna su i egzistencijalna prijetnja”, rekao je sudac Yuji Iwasawa, predsjedavajući suda, u dvosatnom govoru.

Sud nije prihvatio ideju koju su branile države veliki onečišćivači da su postojeći klimatski sporazumi i pregovarački proces COP-a dovoljni.

Države imaju “stroge obveze štititi klimatski sustav”, naglasio je.

Složivši se s malim otočnim državama, potvrdio je da klima mora biti “zaštićena za sadašnje i buduće generacije”, dok države veliki onečišćivači apsolutno ne žele pravno priznati prava ljudi koji se još nisu rodili.

Najsporniji element mišljenja, koji će naići na najveći otpor bogatih država, proizlazi po sudu iz tih obveza, a to je odšteta državama koje su najteže pogođene klimatskim promjenama.

“Pravne posljedice koje su rezultat počinjenja međunarodno nezakonitog djela mogu uključivati… cjelovitu reparaciju za štetu koju su pretrpjele oštećene države u obliku restitucije, naknade i zadovoljštine”, istaknuo je Iwasawa.

No, suci su istaknuli da se mora utvrditi izravnu i sigurnu uzročnu vezu “između nezakonitog djela i štete”, što je teško učiniti pred sudom, ali “nije nemoguće”.

Riječ je o petom jednoglasnom mišljenju tog suda u 80 godina.

Političko nazadovanje, pravno napredovanje

“Klimatske promjene živimo svakodnevno”, rekao je za AFP fidžijski student Vishal Prasad (29), koji je 2019. pokrenuo kampanju zajedno s drugim studenima sa Sveučilišta Južnog Pacifika na Vanuatuu.

Brojne nevladine organizacije i aktivisti očekivali su s nestrpljenjem mišljenje suda, frustrirani pasivnošću ili sporošću država velikih onečišćivača da smanje korištenje fosilnih goriva.

Nekoliko desetaka bilo ih je u srijedu u Palači mira, sjedištu suda, s transparentom “Sudovi su se izjasnili – vlade sada moraju djelovati”.

UN je, glasanjem Opće skupštine, pozvao ICJ da odgovori na dva pitanja.

Prvo: “Kakve obveze imaju države po međunarodnom pravu da štite Zemlju od emisija stakleničkih plinova, većinom izazvanih spaljivanjem nafte, ugljena i plina, za sadašnje i buduće generacije?”.

Drugo: “Koje su pravne posljedice tih obveza za države čije su emisije izazvale štetu okolišu, posebice prema ranjivim otočnim državama niske nadmorske visine?”.

Sud je u prosincu u Palači mira organizirao najveća saslušanja u svojoj povijesti na kojima je govorilo više od 100 nacija i skupina.

Borba za klimu sve se više vodi na sudovima, bilo nacionalnim ili međunarodnim, ne bi li se prisililo na djelovanje za klimu u okvirima koji se ne mogu postići pregovorima na političkoj razini, tim više što Europa i SAD sporije ispunjavaju svoje obveze ili od njih odustaju.

Godišnji pregovori COP-a utjecali su na prognoze globalnog zagrijavanja, ali još uvijek nedovoljno da bi ga se ograničilo na 2 stupnja Celzijevih u odnosu prema predindustrijskoj razini, kako je dogovoreno Pariškim sporazumom iz 2015. Svijet je već barem 1,3 stupnjeva Celzijevih topliji.

Međunarodno pravo gradi se takvim mišljenjima, objasnio je Andrew Raine, iz pravnog odjela UN-a za okoliš. “Ona pojašnjavaju način na koji se međunarodno pravo primjenjuje na klimatsku krizu, što ima posljedice za nacionalne sudove, zakonodavni proces i javne rasprave.”

Izvor: ZelenaHrvatske

Autorica: Zrinka Trešćec