Zmaj.info
Hrvatska će za dovršetak modernog sustava gospodarenja otpadom trebati četiri energane koje će zbrinjavati ostatni otpad koji se ne može reciklirati, smatraju stručnjaci i predstavnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Takva postrojenja trebala bi postati logičan nastavak razvoja centara za gospodarenje otpadom, kojih će u zemlji do 2031. biti ukupno jedanaest.
Količina otpada u Hrvatskoj posljednjih godina raste gotovo jednako brzo kao i u ostatku Europske unije. Dok je prosječni stanovnik Hrvatske 2014. godine proizveo 379 kilograma komunalnog otpada, deset godina kasnije ta je količina porasla na 497 kilograma po stanovniku, približivši se europskom prosjeku od 517 kilograma. Istodobno je Hrvatska značajno smanjila odlaganje otpada na odlagalištima, sa čak 94 posto na 51 posto, dok je stopa recikliranja povećana s četiri na 38 posto.
No upravo između recikliranja i odlaganja, upozoravaju stručnjaci, postoji praznina koju mnoge europske države popunjavaju energanama za energetsku oporabu otpada. Prema podacima iznesenim na stručnom skupu o energetskoj oporabi otpada, u Europi danas radi više od 500 takvih postrojenja. Njemačka ih ima 92, Francuska 116, Švedska 37, Italija 36, a Danska 23. Istodobno, Hrvatska još nema nijednu energanu na otpad.
Prva energana kod Šibenika
Planovi već postoje. Prva hrvatska energana trebala bi biti izgrađena na području Centra za gospodarenje otpadom Bikarac kod Šibenika. Kapacitet postrojenja procjenjuje se na 130.000 tona goriva iz otpada godišnje, a služila bi za potrebe četiriju dalmatinskih županija.
Drugi projekt predviđen je u Osijeku, gdje bi kogeneracijsko postrojenje moglo obrađivati oko 54.000 tona otpada godišnje za potrebe Slavonije. Interes pokazuju i drugi gradovi, posebno Rijeka, koja bi mogla preuzimati ostatni otpad iz centara Marišćina, Kaštijun i Babina Gora. U planovima se spominje i Zagreb, dok se očekuju i privatne investicije.
Bez energana nema ciljeva EU
Prema riječima stručnjaka s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, energetska oporaba otpada trenutačno je jedino održivo rješenje za dio otpada koji se ne može reciklirati, uključujući određene vrste opasnog i infektivnog otpada. Takva postrojenja proizvode električnu i toplinsku energiju, a omogućuju i izdvajanje metala i drugih korisnih sirovina iz ostataka izgaranja.
Posebno upozoravaju da će od 2035. godine u Europskoj uniji biti sve manje prostora za odlaganje otpada na odlagalištima, zbog čega će energane postati neizostavan dio sustava kružnog gospodarstva. Danas se u EU energetski oporabi oko 61 milijun tona komunalnog otpada godišnje, što čini približno 26 posto ukupno obrađenog otpada.
Deset godina od odluke do rada postrojenja
Struka upozorava da je riječ o projektima koji zahtijevaju dugoročnu pripremu. Od donošenja odluke o gradnji do puštanja energane u rad obično prođe između osam i deset godina. Upravo zato smatraju da Hrvatska s planiranjem mora krenuti odmah kako bi bila spremna za buduće europske zahtjeve i istodobno smanjila količine otpada koje završavaju na odlagalištima.
Prema trenutačnim planovima, Hrvatska neće graditi energane za opasni otpad, već postrojenja namijenjena energetskoj oporabi goriva proizvedenog iz ostatnog komunalnog otpada nakon recikliranja i mehaničke obrade.
Među stručnjacima i državnim institucijama sve je veći konsenzus da bez energana neće biti moguće zatvoriti sustav gospodarenja otpadom. Ključno pitanje više nije treba li ih graditi, nego gdje će se nalaziti i koliko brzo će projekti biti realizirani javlja Hina.
A.S.
