Renata Sedlar
Tekst o Imunološkom zavodu započinjem s „bilo jednom davno“, a završit ću s „nastavit će se…“, što dokazuje da se njegova tradicija proteže kroz tri stoljeća.
Povijest rada ustanove
Zametak današnjeg Imunološkog zavoda prepoznajemo u Kraljevskom zemaljskom zavodu za proizvadjanje animalnog cjepiva proti boginjam koji je počeo djelovati u Zagrebu 1983. godine. 
Njegov osnutak povezan je s osnutkom nositelja javnog zdravstva u Hrvatskoj – Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” i Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar” Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pod nazivom Imunološki zavod djeluje od 1961. godine.
Međunarodna prepoznatljivost
Vrijeme najvećeg procvata bio je period od 1961. do 1982. godine, kada je pod vodstvom akademika Drage Ikića, Imunološki zavod stekao svoju veličinu i međunarodni ugled.
Cjepivo protiv morbila
Cjepivo protiv morbila (ospice) priređeno sa sojem Edmonston-Zagreb, izradili su i usavršili stručnjaci Imunološkog zavoda. Primjena stotine milijuna doza tog cjepiva u djece diljem svijeta pokazala je veliku učinkovitost, te je Svjetska zdravstvena organizacija (eng. World Health Organisation, WHO) ocijenila kako upravo cjepivo protiv morbila Imunološkog zavoda postiže
izuzetne imunološke efekte. Kvalificira Imunološki zavod za proizvodnju i prodaju cjepiva protiv morbila agencijama Ujedinjenih naroda (UNICEF, PAHO), što je doprinijelo svjetskom ugledu Imunološkog zavoda i omogućilo prodor na svjetsko tržište.
Zmijski protuotrov
Uspješna polustoljetna klinička primjena, te izostanak komplikacija pri upotrebi, svrstavaju Antitoksin za otrov europskih zmija (konjski) u najbolje proizvode te vrste u svijetu. Primjena zmijskog protuotrova Imunološkog zavoda bez komplikacija najbolji je jamac sigurnosti i zaštićenosti od posljedica ugriza europskih zmija iz porodice ljutica.
Proizvodnja lijekova iz ljudske krvi ili plazme
Prije više od pola stoljeća Imunološki zavod započeo je s proizvodnjom lijekova iz ljudske krvi ili ljudske plazme. Imunološki zavod proizvodi krvne derivate isključivo iz plazme prikupljene na području Republike Hrvatske te slijedi naputak Vijeća Europe – Preporuka R(88), koja kaže kako su proizvodi iz plazme vlastitog porijekla namijenjeni vlastitoj populaciji ujedno i najbolje rješenje.
Tijekom duge povijesti, Imunološki zavod bio je i dijelom Sveučilišta u Zagrebu. U njemu su radili mnogi svjetski poznati i priznati stručnjaci, uključujući tri akademika, profesore, docente, doktore i magistre znanosti. Dio njih sudjelovao je u proizvodnji, a dio se bavio znanstvenoistraživačkim radom i nastavnom djelatnošću.
Nakon slavne povijesti, nažalost, nastupa duži period stagnacije i zaostajanja u razvoju, što rezultira gubitkom proizvodnih dozvola. U hladnom pogonu, Imunološki zavod pokušava uz pomoć države i podršku većinom dobronamjerne javnosti, preživjeti svoje najteže dane. Traže se modeli opstanka i nastavka djelatnosti.
Budućnost Imunološkog zavoda
Kako svemu mora doći kraj, došao je i kraj agoniji Imunološkog zavoda. Vlada Republike Hrvatske u lipnju 2021. i ožujku 2022. godine donosi Zaključke o prihvaćanju Okvira i smjernica Plana provedbe revitalizacije proizvodnje Imunološkog zavoda, te u lipnju 2023. godine Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o osnivanju Imunološkog zavoda. Time Vlada Republike Hrvatske postavlja temelje za budućnost Imunološkog zavoda.
Hrvatska farmaceutska industrija prepoznata je pokretačka djelatnost i jedna od strateških industrijskih djelatnosti u Republici Hrvatskoj i u tom smislu Imunološki zavod je pravna osoba od strateškog državnog interesa za Republiku Hrvatsku. U strateškom je interesu Republike Hrvatske zadržati proizvodnju Imunološkog zavoda u Republici Hrvatskoj.
Nastavak proizvodnje – strateški interes
Planiranom revitalizacijom proizvodnje Imunološkog zavoda osigurava se samodostatnost visokokvalitetnih imunoloških lijekova – virusnih cjepiva u svrhu pravodobne imunizacije stanovništva i zaustavljanja širenja epidemija, lijekova iz ljudske krvi/krvne plazme dobrovoljnih davatelja u Republici Hrvatskoj i antitoksina protiv otrova europskih zmija, važnih, prije svega, za 
turističku djelatnost Republike Hrvatske i zamah razvoju biotehnologije i znanstvenih istraživanja na području imunoloških lijekova. Sve to značajno pridonosi javnom zdravlju i dobrobiti građana te razvoju gospodarstva Republike Hrvatske u cjelini. Revitalizacijom Imunološkog zavoda želi se pojačati i zdravstveni suverenitet i znanstveno-proizvođačka baza te ostvariti financijski potencijal Imunološkog zavoda.
Plan provedbe revitalizacije proizvodnje Imunološkog zavoda počeo se ozbiljno i konkretno realizirati. Premijer Andrej Plenković položio je 12. svibnja 2025. godine kamen temeljac za izgradnju pogona za proizvodnju antitoksina protiv ugriza zmija otrovnica Imunološkog zavoda u Rugvici, za koju namjenu je Općina Rugvica Imunološkom zavodu darovala zemljište.
Zmaj.info
