iPad djeca su anksioznija, neodlučnija i pasivnija.
Rješenje? Zaključajte ekrane i čitajte djeci!

Ekrani postaju moderne dadilje za djecu diljem svijeta. Kako bi kupili vrijeme u miru i tišini roditelji sve češće posežu za brzim i potvrđeno učinkovitim rješenjima za dječju razigranost i uzrujanost a ekrane se pod nos gura čak i djeci dojenačke dobi.

Posljedice odgoja i smirivanja djece ekranima su vidljive već sada.  Naime, veća izloženost ekranima u mladoj dobi povezana je s duljim vremenom donošenja odluka kasnije u životu i izraženijim simptomima anksioznosti u tinejdžerskim godinama.

Skupina istraživača iz Singapura, koja je više od deset godina pratila skupinu od 168 djece, otkrila je da su djeca izložena ekranima u dojenačkoj dobi (prije navršene dvije godine) pokazivala ubrzano sazrijevanje moždanih mreža uključenih u vizualnu obradu i kognitivnu kontrolu. Znanstvenici sugeriraju da je ta brža specijalizacija povezana sa sporijim donošenjem odluka u djetinjstvu, a posljedično i s višim razinama anksioznosti u adolescenciji.

„Tijekom normalnog razvoja moždane mreže postupno se s vremenom sve više specijaliziraju.“
navodi glavna autorica studije dr. Huang Pei.

„Međutim, kod djece s visokom izloženošću ekranima, mreže koje kontroliraju vid i kognitivne sposobnosti specijalizirale su se brže, prije nego što su razvile učinkovite veze potrebne za složeno razmišljanje.“

Rezultat toga, kaže Huang, jest ograničena fleksibilnost mozga i mentalna otpornost, zbog čega su djeca kasnije u životu manje prilagodljiva, što se vidi u višim rezultatima anksioznosti kod djece koja su imala više vremena pred ekranima prije druge godine života.

Istraživači, većinom povezani sa Singapurskim Institutom za ljudski razvoj i potencijal pri Agenciji za znanost, tehnologiju i istraživanje (A*STAR), proveli su studiju kako bi detaljnije ispitali povezanost izloženosti ekranima u dojenačkoj dobi, razvoja mozga i ponašajnih ishoda, za što kažu da je nedostajalo u ranijim sličnim istraživanjima.

Djeca uključena u skupinu odabrana su iz veće studije Growing Up in Singapore Towards healthy Outcomes (GUSTO), koja od 2009. prati više od 1.400 parova majka–dijete.

Izloženost ekranima u dojenačkoj dobi mjerena je putem izvještaja roditelja, dok su MR snimanja dječjeg mozga provedena u dobi od 4 do 7 godina kako bi se ispitale fiziološke promjene u proučavanoj skupini. Djeca su također u dobi od 8,5 godina rješavala kognitivne testove za mjerenje donošenja odluka, a u dobi od 13 godina ispunjavala su upitnik o anksioznosti.

Istraživači su otkrili da je vrijeme provedeno pred ekranima u dojenačkoj dobi značajno povezano s ubrzanim sazrijevanjem vizualno–kognitivne kontrolne mreže u mozgu. Djeca s bržim sazrijevanjem tih mreža trebala su više vremena za donošenje odluka u kognitivnim zadacima u djetinjstvu te su kasnije prijavljivala više simptoma anksioznosti u adolescenciji.

Fotografija: Unsplash

Ekranima do slabije regulacije emocija?

Prema radu, dojenčad u skupini u prosjeku je imala „više od jednog do dva sata vremena pred ekranima dnevno“. Svjetska zdravstvena organizacija, ističu istraživači, ne preporučuje sjedilačko vrijeme pred ekranima za jednogodišnjake, a za dvogodišnjake ono bi trebalo biti ograničeno na najviše jedan sat dnevno, uz savjet da je „manje uvijek bolje“.

„Razine korištenja ekrana kod dojenčadi koje smo zabilježili u našoj kohorti zabrinjavajuće su, i po svojem opsegu i po jasnom odstupanju od preporuka.“, navodi tim u radu.

Situaciju dodatno pogoršava procjena da su podaci o vremenu pred ekranima, prikupljeni između 2010. i 2014., vjerojatno niži od današnjeg prosjeka.

Isti istraživački tim prošle je godine objavio i rad koji, koristeći podatke iz GUSTO studije, ispituje povezanost vremena pred ekranima u dojenačkoj dobi i socio-emocionalnog razvoja. Ne iznenađuje nijednog roditelja koji je ikada pokušao odvojiti dijete od iPada – regulacija emocija bila je slabije razvijena kod djece preplavljene ekranima.

Što učiniti kako bi odgojili emocionalno zdravo dijete?

Pa što novi roditelj može učiniti kada se suoči s rastućom količinom vremena pred ekranima kod odraslih, djece i dojenčadi, te brojnim istraživanjima koja sugeriraju da je to loše za mozak? Odložite pametni telefon te posegnite za dobrom, starom knjigom!

Djeca čiji su im roditelji često čitali u dobi od tri godine pokazala su slabiju povezanost između vremena pred ekranima i promijenjenog razvoja mozga. To znači da aktivno uključivanje i poticaji koje donosi zajedničko čitanje i postavljanje pitanja o pročitanom pomažu u razvoju bolje emocionalne regulacije, jezičnih vještina i, prema najnovijoj studiji, vjerojatno pomažu mozgu da se razvija ujednačeno i zdravo kroz različita kognitivna područja.

“Ograničavanje vremena pred ekranima u prve dvije godine života je ključno.“
rekla je istraživačica A*STAR-a i suautorica studije Tan Ai Peng.

Drugim riječima, ako želite zdravo dijete, isključite ekrane i izvucite knjige. Tehnologija nije dobra dadilja!

Izvori:
https://www.theregister.com/2025/12/30/ipad_kids_are_more_anxious/