Međunarodni dan mentalnog zdravlja

Oko 60% svjetske populacije je zaposleno. Uzimajući tu činjenicu u obzir jasno je da nezdravi i loši uvjeti na radnom mjestu, stigmatizacija, diskriminacija i izloženost uznemiravanju mogu predstavljati značajne rizike i utjecati na mentalno zdravlje, kvalitetu života, a posljedično i na produktivnost. Stoga sigurna i zdrava radna okolina mogu djelovati kao zaštitni faktor za mentalno zdravlje ljudi.

Problemi mentalnog zdravlja imaju izravan utjecaj na radna mjesta zbog povećanog izostanaka s radnog mjesta, smanjenja produktivnosti, i posljedično, povećanja troškova zdravstvene skrbi.

Nedostatak svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i dalje su prepreke rješavanju pitanja mentalnog zdravlja na radnom mjestu.

Vrijeme je da mentalno zdravlje na radnom mjestu bude prioritet

Međunarodni dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. listopada. Ove godine fokus je na mentalnom zdravlju na radnom mjestu s ciljem isticanja važnosti zdravog radnog okruženja koje promovira blagostanje zaposlenih. Obilježavanje ujedno predstavlja i priliku za podizanje svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i pružanja podrške osobama koje se suočavaju s mentalnim poteškoćama.

Značaj mentalnog zdravlja na radnom mjestu

Radno mjesto igra ključnu ulogu u životu svake osobe, jer veliki dio svog vremena provodimo u profesionalnom okruženju, što ga čini jednim od najvažnijih faktora koji utiču na naše mentalno zdravlje Radna okolina koja ne prepoznaje ili ne podržava mentalno zdravlje može dovesti do povećanog stresa, anksioznosti, depresije i drugih mentalnih poteškoća.

Sve je veća spoznaja da mentalno zdravlje nije samo individualna, već i organizacijska briga, stoga se od poslodavaca se sve više traži da stvore poticajna okruženja bez stresa u kojima je mentalna dobrobit prioritet.

Danas više od 1 milijarde ljudi diljem svijeta živi s psihičkim problemima, od anksioznosti i depresije do težih bolesti poput shizofrenije i bipolarnog poremećaja.

Izazovi mentalnog zdravlja na radnom mjestu

1. Stres i pritisak: Današnji radni tempo često je praćen velikim očekivanjima, rokovima i pritiscima za postizanje rezultata. Duga radna vremena, strah od gubitka posla i neravnoteža između privatnog i profesionalnog života mogu dovesti do značajnog emocionalnog opterećenja.
2. Stigmatizacija mentalnog zdravlja: Iako se svijest o mentalnim problemima povećava, mnogi još uvijek osjećaju stigmu kada je u pitanju razgovor o vlastitom mentalnom zdravlju na poslu. Zaposleni često izbjegavaju tražiti pomoć iz straha da će biti označeni kao neefikasni ili nesposobni.
3. Nedostatak podrške: Mnoge tvrtke još uvijek nemaju razvijene strategije za podršku mentalnom zdravlju zaposlenih. Nedostatak politika koje omogućavaju slobodne dane zbog mentalnog zdravlja, te ograničen pristup stručnjacima, mogu pogoršati situaciju.

Vrijeme za razmišljanje i akciju

Mentalno zdravlje oduvijek je nedovoljno zastupljeno u globalnim zdravstvenim programima, usprkos mnogim pojedincima suočenim sa stigmom, neadekvatnim resursima i ograničenim pristupom skrbi. Nažalost, pristup zaštiti mentalnog zdravlja i dalje je neujednačen. U zemljama s niskim i srednjim dohotkom, više od 75% ljudi s mentalnim problemima ne dobiva liječenje koje im je potrebno. U bogatijim zemljama, iako su usluge lakše dostupne, dugo vrijeme čekanja, sve veći troškovi i stalna stigma još uvijek sprječavaju mnoge da traže pomoć. Premošćivanje ovih razlika ključno je za stvaranje pravednijeg i uključivijeg svijeta.

Ulaganje u mentalno zdravlje mladih ključno je za izgradnju zdrave i produktivne zajednice. Važno je ojačati škole, radna mjesta i zajednice kroz resurse koji će omogućiti rano prepoznavanje i tretman mentalnih poteškoća. Recentan, tužan slučaj u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi, koji potresa javnost, upravo dokazuje koliko naši uspostavljeni sustavi i postupanja nadležnih institucija i odgovornih osoba uopće ne funkcioniraju, a o ranom prepoznavanju i tretmanu svih uključenih smo svjetlosne godine daleko.

O uznemiravanju i mobingu na radnom mjestu mogli bi pisati tekst na mnogo stranica. Danas doista nije lako raditi u okruženju gdje je zaposlen ogroman broj nekompetentnih, od strane politike nametnutih kadrova, koji guše sve one drugačijeg mišljenja ili drugačijeg (poštenijeg) pristupa radu. Puni su mediji priča o tome što od svojih poslodavca pa često i od strane svojih kolega koji, zbog svojih partikularnih interesa, podržavaju takvog poslodavca, doživljavaju osobe kada prijave nepravilnosti i korupciju.

Kakva nam je perspektiva?

Budućnost mentalnog zdravlja ovisi o suradnji između vlasti, zajednice, pojedinca i poslodavca.

I tako ćemo obilježiti još jedan međunarodni dan, održati nekoliko okruglih stolova, konferencija za medije, malo se poslikati… i sutra je novi dan. A kod nas ništa novo.

Doduše, dokument “Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030“ donesen u studenom 2022. godine, između ostalog, govori i o očuvanju i unaprjeđenju mentalnog zdravlja na radu. Propisane su i mjere za njegovo provođenje, ali ostao je samo mrtvo slovo na papiru. Kao, uostalom, i većina toga kod nas.

Iako je mentalno zdravlje u zdravstvenim programima nedovoljno zastupljeno, kod nas će se, nažalost, na provedbu onog predloženog, čekati još jako, jako dugo. Zdravstvena skrb, ona ozbiljna, većini je građana teško dostupna, pa tako i skrb za mentalno zdravlje.

Ovakva vlast i ljudi koji u njoj participiraju, na nacionalnoj i lokalnoj  razini,  zasigurno doprinose porastu stresa, depresije i narušavanju mentalnog zdravlja kod većine naših građana.

Pročitajte još i: Kako sačuvati mentalno zdravlje kada te, za njega odgovorni, izluđuju?