J.A.
Od samoubojstava godišnje umire više od 720 000 ljudi što predstavlja veliki javnozdravstveni problem koji zahtjeva hitan odgovor. Svaka smrt, a pogotovo smrt samoubojstvom, predstavlja veliku tragediju za obitelj i one koji ostaju. U Hrvatskoj stope smrtnosti od samoubojstava više su od prosjeka zemalja EU članica. Za 2020. godinu prosječna stopa smrtnosti od samoubojstava za EU članice za sve dobi iznosila je ukupno 8,7/100 000 stanovnika, dok je u Hrvatskoj iznosila 10,8/100 000 stanovnika. Posljednjih dvadesetak godina prisutan je trend pada smrtnosti od samoubojstava. U Hrvatskoj je u 2023. godini registrirano 546 slučajeva samoubojstava, odnosno, 14,1 slučaj samoubojstva na 100 000 stanovnika.
Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi pri čemu županije primorskog dijela Hrvatske bilježe niže stope samoubojstava od pojedinih županija kontinentalnog dijela. Najčešći način izvršenja samoubojstava, u oba spola, je vješanje dok je posljednjih godina sve manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom.
Kvaliteta podataka
S obzirom na činjenicu stigmatizacije samoubojstava i pokušaja samoozljeđivanja kvaliteta podataka i njihova dostupnost je loša. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja EU koja nema nacionalni program prevencije suicida i depresije. Za izraditi učinkovite strategije prevencije samoubojstava potrebno je poboljšati nadzor i praćenje samoubojstava i samoozljeđivanja jer se zbog stigmatizacije i nezakonitosti suicidalnog ponašanja u nekim zemljama one često nedovoljno prijavljuju ili pogrešno klasificiraju.
S obzirom na činjenicu da samoubojstvo predstavlja veliki javnozdravstveni problem koji ima dalekosežne društvene, emocionalne i ekonomske posljedice svake godine u mjesecu rujnu, na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (IASP) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), obilježava se Svjetski dan prevencije samoubojstava. Cilj je usmjeriti pozornost na problem samoubojstava, smanjenje stigme, podizanje svijesti o mogućnosti prevencije kao i promoviranje znanstveno utemeljenih aktivnosti smanjenja smrti od samoubojstava, pokušaja samoubojstava i suicidalnih misli.
Prevencija samoubojstva – mijenjajmo narativ
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana prevencije samoubojstava „Mijenjajmo narativ o samoubojstvu“ posvećena je mijenjanju pristupa problemu samoubojstava. Razgovaranje na temu samoubojstva ne povećava rizik, ali sama promjena narativa, što podrazumijeva i promjenu sustava u smislu ozbiljnije brige za mentalno zdravlje, dostupniju skrb i podršku, odbacivanje „kulture šutnje“, slušanje bez osude i nuđenje pomoći, itekako pomaže. S toga je i više nego potrebno voditi iskrenu i otvorenu raspravu o samoubojstvu i suicidalnom ponašanju s ciljem rušenja prepreka, podizanja svijesti i stvaranja kulture razumijevanja. Nužnost je poticati pristup ispunjen empatijom, otvorenošću i podrškom.
Rješavanju ovog kompleksnog javnozdravstvenog problema treba pristupiti multidisciplinarno i sustavno što podrazumijeva suradnju između više sektora društva, uključujući zdravstveni sektor, obrazovanje, rad, poljoprivredu, poslovanje, pravosuđe, pravo, obranu, politiku i medije.
Podizanje svijesti zajednice i rušenje tabua važno je kako bi se postigao napredak u sprječavanju samoubojstava. Kao posljedica stigmatizacije osoba s mentalnim poremećajima i osoba koje su pokušale izvršiti samoubojstvo mnoge osobe ne traže pomoć i stoga niti ne dobivaju pomoć koja im je potrebna. Samo je nekoliko zemalja uvrstilo prevenciju samoubojstva u svoje zdravstvene prioritete.
Neke od ključnih intervencija koje Svjetska zdravstvena organizacija ističe su:
– ograničavanje pristupa sredstvima za samoubojstvo;
– suradnja s medijima radi odgovornog izvještavanja o samoubojstvima;
– poticanje socio-emocionalnih vještina kod adolescenata i
– rano prepoznavanje, procjena, upravljanje i praćenje osoba pogođenih suicidalnim ponašanjem.
Oblikovanje budućnosti mentalnog zdravlja u Europi
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavila je „novu inicijativu o mentalnom zdravlju” i u lipnju 2023. godine Komisija je donijela Komunikaciju o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju, koja će državama članicama i dionicima pomoći da poduzmu žurne mjere za rješavanje problema u području mentalnog zdravlja.
Hrvatska od 2021. godine sudjeluje u projektu Europske komisije, (Joint Action –JA, JA ImpleMENTAL čiji je cilj pružiti potporu državama u nastojanju poboljšanja skrbi za mentalno zdravlje. Tijekom trogodišnje provedbe JA ImpleMENTAL-a implementirane su dvije najbolje prakse: jedna u području sustava mentalnog zdravlja u zajednici (Belgija) i jedna o prevenciji samoubojstava (Austrija)
Hrvatska je uspješno implementirala najbolje prakse, od kojih se posebno ističu edukacija za novinare o odgovornom izvještavanju o samoubojstvu te dodjeljivanje posebnog priznanja (tzv. Papageno nagrada) za novinare koji na ispravan način izvještavaju o mentalnim poremećajima i samoubojstvima.
Život je dragocjen i ponekad neizvjestan. Ima trenutaka kada nam je teško i ne vidimo izlaz, ali treba imati na umu da nismo sami. Važno je povjeriti se najbližoj osobi i podijeliti brige, zatražiti pomoć i podršku, jer problem je manji kada se podijeli.
“Ponekad samo jedna topla riječ može napraviti razliku između života i smrti”
http://www.plavi-telefon.hr/ ili nazovite 01/4833-888
Klinika za psihijatriju “Sveti Ivan” pbsvi.hr ili nazovite 01/3430-000
Udruga „Životna linija“ – info@zivotnalinija.hr
Udruga „Hrabri telefon“ – marcela@hrabritelefon.hr
– helena@hrabritelefon.hr
ZZJZ županije Varaždinske – mentalno.zdravlje@zzjzzv.hr
Knežević Magdalena
A.S.
