Meta ukida provjeru dezinformacija

Odluka Marka Zuckerberga da ukine profesionalnu provjeru činjenica na Facebooku i Instagramu predstavlja prekretnicu u načinu na koji se društvene mreže nose s dezinformacijama i govorom mržnje. Ovaj potez ima duboke implikacije ne samo za Meta platformu već i za šire društvo, a posebno za politički diskurs.

Laprdanje po “društvenim mrežama” postaje dio moderne mitologije. Svi su postali instant eksperti za sve i svašta, a najnovija teorija zavjere uvijek je samo jedan klik udaljena. Ne znaš više kome vjerovati:

• Da li je tvoj susjed stvarno reptil ili samo voli nositi zelene čarape?
• Stanovnici Springfilda s vremena na vrijeme kad ih nitko ne vidi jedu svoje ljubimce.

Dobrodošli u digitalni svijet gdje su tračevi i lažne vijesti postale svakodnevni hobi!

“Vrijeme je da se vratimo korijenima oko slobodnog izražavanja. Zamjenjujemo činjenice bilješkama zajednice, pojednostavljujemo naša pravila i fokusiramo se na smanjenje pogrešaka. Radujem se sljedećem poglavlju.” objavio je Mark Zuckerberg

Neki republikanci u SAD-u,  koji su cijelo vrijeme radili pritisak da se ukine ta provjera, slavili su taj potez koji su uokvirili kao rezultat svog dugogodišnjeg rata protiv cenzure društvenih medija.

Zuckerberg i tvrtka rekli su da je Meta “otišla predaleko” u svojim pokušajima da kontrolira širenje dezinformacija, pri čemu su organizacije za provjeru činjenica trećih strana “previše politički pristrane”. Posljednjih godina, počevši od prvog mandata Donalda Trumpa u Bijeloj kući, Meta je zamutila slike i zalijepila oznake na objave koje uključuju dezinformacije, poput viralnih prijevara. Opise na etiketama napisali su i doprinijeli provjeritelji činjenica treće strane. Kada je objava imala oznaku, to je često utjecalo na distribuciju objave, što znači da bi je manje ljudi vidjelo.

Zuckerberg je u utorak rekao da je proces doveo do cenzure i ugušio “legitiman politički govor i raspravu”. Umjesto toga, Meta sada planira prihvatiti stil moderiranja “Community Notes“, sličan onom na X-u Elona Muska što samo po sebi između redaka govori da je bilo političkih pritisaka u SAD-u vezano uz te odluke.

Zuckenberg je odmah očekivano dobio podršku i Donalda Trumpa i Elona Muska. Trump je za tu Zuckerbergovu objavu rekao je da “misli da je njihova prezentacija bila izvrsna” i da su “prešli dug put“. Musk je na X-u objavio: “Ovo je cool.”

Promjene će u startu započeti u Sjedinjenim Državama i utjecati na ukupno 10 partnerskih organizacija na koje se Meta do sada oslanjala za provjeru činjenica, uključujući novinske organizacije Agence France-Presse, Reuters i USA Today, konzervativne medije The Dispatch i Check Your Fact, organizaciju na španjolskom jeziku TelevisaUnivision i neovisne grupe za provjeru činjenica Factcheck.org, Lead Stories, PolitiFact i Science Feedback.

To je svakako sada težak udarac za društvenu zajednicu i novinarstvo. Direktorica mreže za provjeru činjenica, Angie Drobnic Holan, rekla je u priopćenju da će Meta “naštetiti korisnicima društvenih medija koji traže točne, pouzdane informacije za donošenje odluka o svom svakodnevnom životu i interakciji s prijateljima i obitelji“. Napisala je da novinarstvo za provjeru činjenica “nikada nije cenzuriralo ili uklanjalo objave“, samo je “dodavalo informacije i kontekst” i razotkrivalo “lažni sadržaj i teorije zavjere“. Business Insider izvijestio je da je IFCN zakazao hitan sastanak za srijedu.

Zašto je ova odluka značajna?

Novinarstvo temeljeno na činjenicama je očito no što je mnogima trn u oku. Ukidanjem provjere činjenica, Meta se vraća u vrijeme kada su društvene mreže bile legla dezinformacija i lažnih vijesti, što je dovelo do brojnih društvenih i političkih problema. Ova odluka se tumači kao pokušaj da se udovolji desničarskim glasačima i političarima koji su često optuživali društvene mreže za cenzuru.

Dezinformacije i govor mržnje na društvenim mrežama mogu imati ozbiljne posljedice za demokratske procese, jer podrivaju povjerenje u institucije i potiču polarizaciju društva. Neki analitičari smatraju da je ova odluka motivirana željom da se privuku novi korisnici i poveća profit, bez obzira na društvene posljedice.

Bez provjere činjenica, lažne vijesti i dezinformacije će se širiti brže i lakše. Dezinformacije osim toga mogu dodatno pojačati podjele u društvu i otežati dijalog. Lažne vijesti i manipulacije poput primjerice onih koje je radio nekadašnji gradonačelnik Varaždina sa brojnim lažnim računima i “grupama podrške” samom sebi mogu utjecati na ishod izbora i demokratskih procesa.

Korisnici između ostalog mogu dodatno izgubiti već ionako poljuljano povjerenje u društvene mreže ako se one pokažu kao nesposobne da se nose s dezinformacijama.

Ova odluka ukazuje na potrebu za strožom regulacijom društvenih mreža kako bi se zaštitili korisnici i demokracija. Korisnici društvenih mreža, prije svih, moraju biti kritični prema informacijama koje konzumiraju i provjeravati njihovu točnost, ukazivati na neistine i slično. Tradicionalni mediji također imaju važnu ulogu u borbi protiv dezinformacija. Suradnja s akademskom zajednicom može pomoći u razvoju novih alata i metoda za borbu protiv dezinformacija.

Odluka Marka Zuckerberga o ukidanju provjere činjenica je ozbiljan korak unazad u borbi protiv dezinformacija. Posljedice ove odluke mogu biti dalekosežne i ugroziti demokratske procese. Stoga je važno da se društvo mobilizira kako bi se oduprlo širenju lažnih vijesti i zaštitilo temeljne vrijednosti demokracije.