Moderna ovisnost: Zašto ne možemo prestati scrollati?

Što ste prvo učinili kada ste se jutros probudili? Ako ste dohvatili telefon i počeli listati bombastične i negativne naslove — prakticirali ste doomscrolling. I niste jedini.

S obzirom na ratove koji se odvijaju diljem svijeta, učestale pucnjave i terorističke napade, naši su feedovi preplavljeni uznemirujućim informacijama. Mnogi od nas ih neprestano listaju, a ova navika neprekidnog listanja negativnih vijesti je poznata kao doomscrolling.

Fenomen doomscrollinga (traganja za lošim vijestima na pametnom mobitelu)

Fenomen doomscrollinga — koji je bio među riječima godine prema Oxfordskom engleskom rječniku 2020. — postao je poznat tijekom pandemije. Danas više od četiri godine kasnije, i dalje živimo u vremenu velikih društvenih, političkih i ekonomskih nemira, a doomscrolling se pojavio kao podmukla prijetnja našem umu i tijelu, kaže istraživanje s Harvarda.

Naši mozgovi i tijela stručno su dizajnirani da se nose s kratkim naletima stresa. Nažalost posljednjih godina, stres jednostavno ne jenjava, a doomscrolling je postao ovisnost velikom dijelu populacije.

Žene su posebno ranjive

Svi smo podložni doomscrollingu no dvije ključne skupine posebno su ranjive: žene i osobe s poviješću traume. Žene su više pogođene doomscrollingom jer većina nasilnih medijskih sadržaja govori o ozljeđivanju žena i djece. S druge strane ljudi koji su preživjeli nasilje doomscrollaju iz straha.

Fizički i mentalni učinci – “mozak kao kokica”

Vijesti kojima smo danas izloženi nerijetko izazivaju mučninu, no mučnina nije jedini fizički učinak doomscrollinga. Posljedice doomscrollinga mogu biti glavobolja, napetost mišića, bolovi u vratu i ramenima, smanjen apetit, poteškoće sa spavanjem, pa čak i povišeni krvni tlak.

“Kada ljudi satima doomscrollaju dugo vremena su fizički neaktivni. Posljedice postaju široke i problematične.”, napominje dr. Nerurkar (stres ekspert s Harvarda). 

Nakon pandemije učinci doomscrollinga su se detaljnije proučavali. Pregled istraživanja iz travnja 2023., objavljen u časopisu Applied Research in Quality of Life sugerira da je doomscrolling povezan s lošijim mentalnim blagostanjem i zadovoljstvom životom.

Druga studija  dodatno sugerira da doomscrolling izaziva veće razine egzistencijalne anksioznosti — osjećaj straha ili panike koji se javlja kada se suočavamo s ograničenjima vlastitog postojanja.

Najnovija studija sugerira da zaposlenici koji doomscrollaju tijekom rada mogu postati manje angažirani u svojim profesionalnim zadacima.

Svi stručnjaci se slažu da doomscrolling može uzrokovati “kokice mozak”, što se događa kada previše vremena provodimo online, stvarni, biološki fenomen osjećaja da vam mozak ‘puca kao kokica’ jer ste prekomjerno stimulirani online. Tada je teško angažirati se u stvarnom svijetu, koji se kreće puno sporijim tempom.

Kako smanjiti doomscrolling?

Iako je važno biti informiran o aktualnim događajima, doomscrolling ne pruža dodatne koristi. Moramo ostati informirani, ali ne na štetu našeg mentalnog zdravlja. Smanjenje doomscrollinga je ključ boljeg mentalnog zdravlja.

Kako to postići? Strategije se uglavnom vrte oko stvaranja digitalnih granica koje mogu vašem mozgu i tijelu dati priliku da se ponovno kalibriraju na normalu.

Stručnjaci s Harvarda predlažu sljedeće pristupe:

• Držite telefon dalje od noćnog ormarića. To ne znači da ne može biti u spavaćoj sobi, ali držanje telefona van dosega znači da ga ne možete kompulzivno uzeti odmah po buđenju. Umjesto toga, navikavajte se buditi uz svjetlo, pogledati partnera u krevetu i otići u kupaonicu oprati zube.
• Primijenite isto na radnom mjestu. Slično tome, stavite telefon u ladicu stola ili ga držite barem 3 metra dalje od mjesta gdje radite.
• Ne nosite telefon za stol za večeru. Tijekom obroka, ostavite telefon dalje od dosega ruke i postavite ga na tihi način rada.
• Prebacite telefon na sivu skalu. Ova vrsta vizualne granice čini listanje manje privlačnim smanjenjem zasićenosti boja na vašem zaslonu. Postoje neki rani podaci koji sugeriraju da to smanjuje vrijeme provedeno pred ekranom.
  
  Upute kako staviti uređaj u sivu skalu pronađite ovdje:
  Upute za Android | Upute za Iphone
• Isključite obavijesti. Ove vrste zvukova i tonova — koji nas obavještavaju o novim naslovima, e-mailovima, porukama i slično — sami biramo. Isključivanje je jednostavno kao pregledavanje postavki vašeg telefona. Radi se o ponovnom uspostavljanju nekih granica. Koristite li vi svoj uređaj, ili vaš uređaj koristi vas?
• Usredotočite se na lokalne vijesti. Naslovi iz vaše zajednice obično su manje katastrofični i više ohrabrujući. Držite se okruženja u kojem živite
• Jednostavno recite ne. Recite ljudima koji dijele depresivne ili nasilne priče da vas to ne zanima. To vas stavlja u kontrolu. Ne prepustite svoju moć nekome drugome.
• Usredotočite se na dobro. Volontirajte u dobrotvornoj organizaciji ili nekoj drugoj altruističkoj instituciji. Ili sudjelujte u emocionalno oslobađajućim aktivnostima, poput satova plesa ili šetnji prirodom. Potrebno je dijeliti pozitivna emocionalna iskustva s drugima.
• Razgovarajte sa svojim liječnikom. Ako ustanovite da ne možete prestati s doomscrollingom ili da vas to izuzetno uzrujava, vrijeme je da o tome razgovarate s profesionalcem. Mali postotak ljudi zaista treba stručnu pomoć, a najbolje mjesto za početak je razgovor s vašim liječnikom primarne zdravstvene zaštite o tome.