A.S.
Prije točno 32 godine, 26. prosinca 1991., završila je jedna od najznačajnijih epoha u modernoj povijesti – raspadom Sovjetskog Saveza. Dan ranije, 25. prosinca, Mihail Gorbačov je dao ostavku na mjesto predsjednika SSSR-a, a vlast je preuzeo Boris Jeljcin. Time je službeno označen kraj jedne od najmoćnijih država 20. stoljeća.
Raspad SSSR-a bio je rezultat niza unutarnjih i vanjskih čimbenika, uključujući ekonomske probleme, političke napetosti i promjene u globalnom poretku. Posljedice ovog događaja još uvijek osjećamo danas, kako u bivšim sovjetskim republikama, tako i u ostatku svijeta.
Raspad Sovjetskog Saveza bio je kulminacija procesa koji je započeo padom Berlinskog zida 1989. godine. Ovi događaji označili su kraj Hladnog rata, dugotrajnog geopolitičkog sukoba između SAD-a i SSSR-a.
S raspadom SSSR-a, svijet se našao u potpuno novom geopolitičkom okruženju, a mnoge zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza suočile su se s velikim izazovima tranzicije prema tržišnom gospodarstvu i demokratskom sustavu. Vjerojatno se posljednji korak u raspadu Sovjetskog Saveza dogodio u prosincu 1991., kada je Ukrajina masovno glasala za odcjepljenje od Sovjetskog Saveza.
Dana 26. prosinca 1991. Vijeće republika Vrhovnog sovjeta SSSR-a donosi Deklaraciju br. 142-N u vezi sa stvaranjem Zajednice nezavisnih država: „Na temelju volje najviših državnih tijela Republike Azerbajdžan, Republike Armenije, Republike Bjelorusije, Republike Kazahstan, Republike Kirgistan, Republike Moldavije, Ruske Federacije, Republike Tadžikistan, Turkmenistan, Republike Uzbekistan i Ukrajine o uspostavi Zajednice nezavisnih država, Vijeće republika Vrhovnog sovjeta SSSR-a konstatira da stvaranjem Zajednice nezavisnih država, SSSR kao država i subjekt međunarodnog prava prestaje postojati.”
Knežević Magdalena
