Zmaj.info
Rusija neće napasti EU jedino ako ga uvjeri u svoju vojnu snagu, a za to joj je potreban novac, ocijenio je u Bruxellesu potpredsjednik Odbora za sigurnost i obranu Europskog parlamenta Riho Terras, dodavši da bi se on mogao namaknuti iz kohezijskih fondova.
Terras, general i bivši zapovjednik estonske vojske, s hrvatskim je novinarima u Europskom parlamentu u Bruxellesu razgovorao o izazovima obrane Europske unije u kontekstu sve većih pritisaka ratova na europskom tlu i modela financiranja naoružanja Unije i država članica.
Govoreći o Rusiji, kazao je da je Europa je imala tri poziva na buđenje „koji nisu probudili nikoga“.
Mislio je na napad na Gruziju 2008., potom aneksiju Krima 2014., a onda i otvorenu agresiju na Ukrajinu 2022. godine.
Europu je probudio Trump
„A onda je jednog dana američki predsjednik rekao ‘pobrinite se sami za sebe’“, rekao je Terras misleći na predsjednika Donalda Trumpa koji je zahtijevao više izdvajanja europskih država u NATO.
To je „tek to bio pravi poziv na buđenje“, naglasio je.
Odbor za obranu i sigurnost nije postojao kao poseban odbor EP-a sve to ovog saziva i to njegov potpredsjednik vidi kao prvi znak da se Europska unija počela buditi.
Hoće li Rusija napasti Europu?
Na pitanje je li realno očekivati napad Rusije na Europu, Terras je odgovorio potvrdno, ali je dodao da Rusija danas za to samo ima volju, ali ne i mogućnosti.
Čak i kada prestane rat u Ukrajini,„Rusija će nastaviti proizvoditi svoje vojne proizvode jer je sada u potpunosti ovisna o vojnom gospodarstvu“, upozorava Terras,
„Tada će Rusija u kratkoročnom razdoblju, za tri do pet godina, imati dovoljno da provjeri funkcionira li NATO, organizacija koju nikada nije voljela.“
„Putin ne želi Europu i ne želi NATO, stoga se moramo pobrinuti da ih ni ne testira“, rekao je bivši estonski ministar obrane.
Europske se politike trenutačno financiraju Višegodišnjim financijskim okvirom od 2020. do 2027. godine. Ove godine u Europskom parlamentu počinju pregovori o novom sedmogodišnjem budžetu EU-a za razdoblje od 2027. do 2034., koji će zacrtati maksimalni iznosi potrošnje za određene politike.
Terras: Neiskorišteni kohezijski fondovi za financiranje europske obrane
Estonac, koji dolazi iz redova Europske pučke stranke, ukazuje na mogućnost da se sredstva za obranu namaknu iz drugih izvora.
„Do 2027. nema dodatnog novca. Dakle, imamo samo ono što je dala Komisija, možemo samo fleksibilno iskoristiti ono s čime sad raspolažemo“.
Naglasio je da su jedna od mogućnosti još neiskorišteni kohezijski fondovi, s čime se ne slažu sve države članice.
Potpredsjednik njegove političke grupe, pregovarač i glavni izvjestitelj za budžet Siegfried Muresan, ne slaže se da je nagrizanje kohezijskih fondova rješenje za prilagodbu novoj sigurnosnoj stvarnosti.
Prioriteti EU prema strateškoj agendi za razdoblje od 2024. do 2029. jesu sigurnost i obrana, tvrdi, ali i gospodarstvo i kompetitivnost s druge strane, koji moraju biti i prioriteti idućeg višegodišnjeg budžeta.
Kohezija i poljoprivreda, „tradicionalni prioriteti proračuna dokazali su svoju važnost tijekom desetljeća“, stoga „Europski parlament neće prihvatiti nikakva smanjenja kohezije i poljoprivrede“, kaže Muresan.
“Poljoprivreda znači posao u ruralnim područjima, a kohezija je glavno političko sredstvo ulaganja”, kaže pregovarač za budžet.
Za vojsku umjesto za vrtiće?
Međutim, do početka raspolaganja idućim proračunom još je godinu i pol, a dotad raste pritisak za ojačavanjem obrambene politike Europske unije.
Karlo Ressler iz istog zastupničkog kluba drži da je kohezija je strateška investicija, a ne milostinja, i kao takva mora ostati u središtu.
„Ona je konvergencijska mašina koja je pomogla Hrvatskoj da hvata korak s razvijenijim državama članicama Europske unije.“
O mogućnosti korištenja još dostupnih sredstava iz EU fondova kaže da se to ne bi trebalo dogoditi, ali da „države mogu ako to žele koristiti kohezijsku politiku i za obrambenu industriju, ali to ovisi isključivo o volji države članice“.
Gordan Bosanac (Možemo/Zeleni) siguran je da će novac namijenjen politici kohezije završiti u obrani, kao što to, kaže, tvrde i poljoprivrednici. Nema novca da se zadovolje sve potrebe i boji se da će pojedine politike stradati nauštrb obrane, a među njima sigurno i politike kohezije.
„Da prevedemo na jezik koji razumiju naši ljudi, to su EU fondovi kojima gradimo škole, vrtiće, pruge, mostove. Sad će biti manje novca za to, taj novac će se proslijediti za obranu.“
Zeleni zastupnik objašnjava da su prioriteti kohezijske politike zelena tranzicija, ceste, obrazovanje, fondovi u projekte koje vidimo.
„Sada se po prvi put, povijesno dogodilo, da se obrana gura u hitnu proceduru“, ukazuje Bosanac.
Pita se još je li rješenje zaista u više novca, budući da je EU nakon SAD-a i Kine treća snaga po financiranju obrane. Rješenje leži u zajedničkoj suradnji, koordinaciji zemalja članica, tvrdi.
„Ako dođe do velike agresije, svatko se sam neće obraniti, to je jasno“, odlučan je Bosanac iz kluba Zelenih.
Izvor: HINA#EU
Autroica: Laura Volarić Horvat
A.S.
