Zmaj.info
Ivan Penava ostat će potpredsjednik Hrvatskog sabora, a tri ministra DP-a koji su sada u Vladi, Vlajčić, Šušnjar i Šipić, ostat će ministri. Nema promjena i to je najvažnija poruka, rekao je danas premijer Andrej Plenković u izjavi za medije o dogovoru postignutom s čelnikom Domovinskog pokreta Ivanom Penavom. Dodao je da će gospodin Penava voditi komisiju koja će se intenzivnije baviti lociranjem, identifikacijom i premještanjem posmrtnih ostataka žrtava nakon Drugog svjetskog rata, žrtava Bleiburga i Križnog puta.
Istaknuo je kako posebno cijeni sve napore koje je na ovom području posljednjih godina uložilo Ministarstvo hrvatskih branitelja na čelu s potpredsjednikom Vlade Tomom Medvedom.
Na pitanje hoće li povjerenstvo imati vlastiti proračun i svoje zaposlenike, odgovorio je da neće.
Pojasnio je da će ovo povjerenstvo u svom djelovanju imati potporu Tajništva Vlade, a Ministarstvo hrvatskih branitelja i dalje će biti zaduženo za operativne poslove.
Svi partneri u vladajućoj koaliciji, rekao je premijer, uložit će dodatne napore na temu koja, realno govoreći, nije dovoljno riješena i riješena.
Naša je kolektivna odgovornost pokušati riješiti ovo pitanje do kraja, kako za obitelji žrtava, tako i za dobrobit cijelog društva, rekao je.
Oni koji formiraju cijene usluga u turizmu moraju biti razumni
Osvrnuo se i na najnovije podatke o stopi inflacije, posebno u kontekstu početka turističke sezone kada se ona obično ubrzava.
Iako se radi o relativno malom rastu od 3,5 do 3,7 posto, premijer je naveo da obično na početku intenzivnijeg dijela sezone, u lipnju, rastu cijene usluga, a prije svega hrane i pića, hotelskih usluga i usluga smještaja, što onda dovodi do povećanja stope inflacije na mjesečnoj razini.
Podsjetio je da je Vlada održala veliki sastanak s hotelijerstvom, ugostiteljskim, proizvodnim i prodajnim sektorom na kojem ih je upozorila na cjenovnu politiku.
Dodao je da je Vlada učinila sve što je mogla, jer Hrvatska ne živi u konsenzualnoj ekonomiji u kojoj vlasti mogu određivati cijene soba u hotelima i jelovnike u restoranima.
“To ne možemo učiniti u tržišnoj ekonomiji. Ono što možemo učiniti je poslati vrlo razumnu poruku svima koji su na tržištu da Hrvatska nije jedina destinacija na Mediteranu, već imaju i druga mora i otoke”, rekao je.
Danas veliki broj ljudi, zbog ukupnih ekonomskih okolnosti na odlaznim tržištima, svoju odluku temelji na tome koju će zemlju posjetiti na temelju cijena, pa svi koji sudjeluju u njihovom formiranju moraju biti razumni.
Podaci o sezoni su ohrabrujući, ali ne smiju imati negativne posljedice na naše ljude
Podaci o dosadašnjem tijeku sezone su ohrabrujući, rekao je, navodeći da je do sada ostvareno 7,5 milijuna dolazaka i 29,5 milijuna noćenja, što je oko 5 posto bolje nego prošle godine.
Ali također je upozorio da poanta nije u tome da učinci dobre sezone imaju negativne posljedice na naše ljude koji ovdje žive s našim prihodima i našim plaćanjima.
“Zato apeliram na sve da budu razumni”, rekao je.
Istaknuo je da je Vlada do sada napravila mnogo koraka za smanjenje inflacije, od subvencija do cijena energije, isplate plaća radnicima u privatnom sektoru, ograničenja cijena za 70 proizvoda iz potrošačke košarice.
“Dali smo sve od sebe, a onda odgovornost leži na svima”, rekao je.
Hrvatsko gospodarstvo pulsira, ubrzano podižemo prosječnu razinu razvijenosti Ova
Vlada, što potvrđuju točni podaci, omogućila je Hrvatskoj brži razvoj u odnosu na prethodno razdoblje, podsjećajući nas naA 2016. je godina. Hrvatska je bila na 61 posto prosjeka razvoja EU, dok je danas na 78 posto.
Apsolutni BDP u 2016. godini iznosio je 47 milijardi eura, a ove godine 94 milijarde eura, dok je BDP po stanovniku u 2016. godini iznosio oko 11 tisuća eura, a sada će biti 22 tisuće eura.
Osim toga, BDP je prošle godine porastao za 3,9 posto, a ove godine očekuje se rast za oko 3,2 posto.
Na današnji dan zaposleno je oko milijun i 770 tisuća, a nezaposleno oko 70 tisuća.
“To znači da hrvatsko gospodarstvo pulsira i da smo našim članstvom u eurozoni, schengenskom području i Europskom stabilizacijskom mehanizmu postigli sve što nam je potrebno s investicijskim kreditnim rejtingom, javnim dugom koji je unutar kriterija iz Maastrichta”, rekao je.
Međutim, Vlada jednostavno ne može, čak i kad bi htjela, sve ograničiti i ovdje treba pokazati širu društvenu odgovornost, ustvrdio je.
Dijalog – da, ali uz poštivanje načela koja će dovesti do pravednog mira u Ukrajini
Na pitanje novinara osvrnuo se i na jučerašnju izjavu predsjednika Republike da Europa treba više razgovarati s Putinom.
Rekao je da nije poslušao izjavu, ali je podsjetio da je Rusija agresor na Ukrajinu i da je Rusija razlog zašto su cijene energije u posljednje tri godine bile više za sve u Europi, pa tako i za Hrvatsku.
“Rusija je ta koja je okupirala i ilegalno anektirala četiri ukrajinske regije plus Krim. Rusija je odgovorna za milijune izbjeglica, za uništavanje ukrajinskih gradova i infrastrukture”, rekao je.
Dakle, nema ni trunke opravdanja koje bi svatko tko predstavlja Hrvatsku mogao imati u svojim nastupima prema Putinu i Rusiji, naglasio je.
“Imamo njega koji već tri godine više zagovara stav Kremlja nego stav Hrvatske, Zapada i svih ostalih, a to je ovdje objavljeno kao da je u redu. To je sramota za hrvatski javni prostor i hrvatsku javnu i političku scenu. Ne znam postoji li to bilo gdje drugdje osim u našoj zemlji”, rekao je premijer.
Što se tiče telefonskog razgovora, nakon dugo vremena, između Putina i francuskog predsjednika Macrona, premijer je rekao da je logično da u ovim okolnostima velike svjetske sile vode razgovore na temu goruće globalne sigurnosne situacije.
U tom kontekstu naglasio je da su u jednom trenutku paralelno bila ruska agresija na Ukrajinu, najveća zračna bitka od Drugog svjetskog rata između Indije i Pakistana, uzastopni ratovi između Izraela i Hamasa, Hezbollaha, Hutija i Irana.
“Stoga, dijalog – da, ali moramo se pridržavati nekih načela i načela koja će dovesti do pravednog mira. Sve što će dovesti do nagrađivanja agresora i onoga koji ilegalno zauzima teritorije je poraz međunarodne zajednice i međunarodnog prava”, rekao je.
Da se takva politika primijenila na Hrvatsku, podsjetio je, danas bi bila bez Knina, Petrinje, Vukovara, Belog Manastira i drugih gradova. (Vlada.HR)
