Pljačka hrvatskih polja: Kako su podobni i povezani zarađivali na lažnim poticajima

DOK JE HRVATSKA POLJOPRIVREDA NA KOLJENIMA, UTAJENI SU MILIJUNI: EPPO U VELIKOJ AKCIJI RAZOTKRIVA VIŠEGODIŠNJI KRIMINALNI SUSTAV

Oko poticaja u Ministarstvu poljoprivrede pisalo se mnogo, podobnima se dijele šakom i kapom dok poljoprivrednicima uglavnom uvijek fali još jedan ključan papir. U trenutku kada domaći poljoprivrednici prijeti egzistencijalna propast, uslijed dramatičnog rasta cijena repromaterijala i manjka plavog dizela, a uvoz hrane raste iz dana u dan, jasno je da novac iz EU fondova nije završavao tamo gdje treba. Najnovija istraga Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) potvrdila je ono o čemu se godinama šaputalo po slavonskim i podravskim štalama, sisačkim poljima i likom pašnjacima – hrvatski sustav dodjele poljoprivrednih poticaja već godinama je bio plodno tlo za organizirani kriminal, korupciju i sustavnu pljačku proračunskog novca .

Mi nismo svjedoci samo pojedinačnih prijevara. Ono što se razotkriva puno je strašnije: radi se o kriminalnom udruženju koje je godinama, poput raka, nagrizalo samo srce jedne od najosjetljivijih gospodarskih grana. Na meti su pohlepni pojedinci, ali i (bivši) djelatnici državne Agencije za plaćanje u poljoprivredi (APPRRR) – ključni ljudi koji su trebali štititi svaki euro, a zapravo su odlučivali tko će se okoristiti, a tko propasti .

Kontinuitet malverzacija: Na koji se sve način kralo?

Kada je 5. svibnja 2026. godine u ranim jutarnjim satima zapečaćena vrata desetaka ureda i poljoprivrednih gospodarstava diljem Hrvatske – od Sisačko-moslavačke, preko Karlovačke i Ličko-senjske pa sve do Virovitičko-podravske županije – istražitelji su lijepili službene trake na dosjee koji otkrivaju dosad neviđenu razinu drskosti .

Uhićeno je dvadesetak osoba, uključujući trenutnog voditelja područnog ureda APPRRR-a i jednu bivšu zaposlenicu koja je nakon odlaska iz Agencije osnovala vlastitu “konzultantsku tvrtku”. No, prava istina leži u šemi koja je trajala godinama.

1. Fiktivna polja i udvostručeni hektari (Slučaj bivše djelatnice)

Najveću pozornost javnosti privukao je slučaj bivše zaposlenice APPRRR-a koja je, koristeći svoje insider znanje (i ovlasti!), navodno godinama organizirala prijevare.

Prema izvješćima, metoda je bila zapravo prilično jednostavna, ali genijalna u svojoj požudi. Dok je radila u Agenciji, ova je žena za određene poljoprivrednike u službenoj dokumentaciji fiktivno uvećavala površine obradivog zemljišta . Poljoprivrednik koji stvarno ima 10 hektara, na papiru – zahvaljujući ljubaznoj službenici – dobivao je poticaje za 20 ili 30 hektara.

Nije to bio slučajan “administrativni propust“. Za tu uslugu, poljoprivrednici su joj, kako se sumnja, redovito uplaćivali mito . Kada je napustila državnu službu, nije prestala “zarađivati”. Samo je promijenila formu – sada kao privatna konzultantica za izradu projektne dokumentacije nastavila je istim ljudima “sređivati” poticaje. Ovoga puta ne na površinama, već na lažiranju programa gnojidbe prirodnim gnojivima, koje donosi dodatne, veće subvencije .

2. “Rješavanje” poticaja za podobne (Slučaj aktivnog djelatnika)

Dok je prvi slučaj uključivao bivšu djelatnicu, drugi, možda i opasniji krak istrage, bavi se aktivnim zaposlenikom APPRRR-a . Ovdje više nije riječ samo o uvećavanju hektara – ovdje se radi o sustavnom potkopavanju pravnog poretka.

Sumnja se da je ovaj državni službenik, koji je i danas zaposlen na ključnim pozicijama unutar Agencije, “sređivao” poticaje osobama koje po službenim parametrima uopće nisu imale pravo na njih .

To znači da je netko tko nema zemlju, netko tko ne ispunjava uvjete za stočarstvo ili netko tko pokušava dobiti novac za fiktivni ribnjak – zahvaljujući potpisu ovog čovjeka – nesmetano podizao tisuće eura iz EU fondova. U zamjenu za to, išli su “ručnici” u obliku mita.

Obrazac koji se ponavlja: Grčka kao zrcalo hrvatske katastrofe

Ova afera ne dolazi izolirano. Gotovo istovremeno s akcijom u Hrvatskoj, mediji su prenijeli vijest o potresu u Grčkoj, gdje su europski tužitelji optužili desetke stočara za krivotvorenje vlasništva nad pašnjacima kako bi izvukli milijune . Tamo su u pomoć pritekli državni službenici i političari, što je dovelo do ostavki ministara i ukidanja imuniteta trinaest zastupnika u grčkom parlamentu .

Hrvatska i Grčka dijele istu sudbinu: dok obični seljak jedva spaja kraj s krajem, “pametni” pojedinci organizirani poput mafije kradu sredstva za ruralni razvoj.

Stanje poljoprivrede: Žalosna slika desetljeća krađe

Dok su se određeni pojedinci bogatili na lažnim poticajima i mitima, hrvatska poljoprivreda dovedena je do ruba egzistencije. Podaci su poražavajući.

1. Izgubljeno desetljeće

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Željko Mihelić nedavno je na konferenciji “Poljoprivredne potpore pod povećalom” iznio potresnu dijagnozu: Prvih 10 do 12 godina članstva u EU je izgubljeno . Fizička proizvodnja hrane u Hrvatskoj danas je na istoj razini kao i 2013. godine, unatoč ogromnim količinama novca koje su ušle u državnu blagajnu kroz izravna plaćanja i ruralni razvoj.

Konkurentnost hrvatske poljoprivrede iznosi tek 30 posto europskog prosjeka .

2. Uvoz hrane naspram izvoza sirovina

Hrvatska više nije poljoprivredna sila kakva je bila 90-ih. Danas bilježimo dramatičan rast uvoza. Dok izvozimo jeftine sirovine, uvozimo skupe prerađevine. Samodostatnost u voću i povrću pala je ispod 50 posto . Mi uvozimo više nego što proizvodimo. Čak i kod jabuka, koje su tradicija, samodostatnost je tek oko 80 posto, a kod krumpira jedva 50 posto .

Dean Agronomskog fakulteta Aleksandar Mešić upozorava da ovakav trend nije održiv .

3. Kriza proizvodnje i manjak radne snage

U vrijeme pisanja teksta, proljeće 2026. godine, poljoprivrednici su se suočavali s nedostatkom plavog dizela. Cijene gnojiva skočile su 20 do 25%, zaštitnih sredstava više od 30%, a goriva 10 do 15% . Vlada je pokušala reagirati paketom mjera od 20 milijuna eura za sjetvu, ali to je kap u moru potreba.

Mihelić je naglasio da mladi ljudi ne vide budućnost u poljoprivredi. Boji se da će sljedeća generacija donijeti pad od 50% u stočarstvu . Zašto bi mladi čovjek radio 16 sati dnevno na njivi kada zna da će njegov susjed koji “sredi” papire preko APPRRR-a dobiti isti novac bez ijednog zrna žita?

Tko je odgovoran? I zašto nije odgovarao do sada?

Ključno pitanje koje muči javnost nije samo tko je kratio, već zašto je to moglo trajati godinama bez sankcija.

Ministar poljoprivrede David Vlajčić pokušava spasiti obraz izjavama kako je upravo njegovo ministarstvo iniciralo prijave nepravilnosti i kako APPRRR sada ima “poboljšani nadzor” . Ravnatelj Agencije Nikola Dolački također tvrdi da su interne revizije otkrile nerede .

No, ostaje gorak okus u ustima. Ako je sustav bio toliko pokvaren da su pojedinci mogla godinama uzimati mito i krivotvoriti podatke, gdje je bila kontrola? Zašto se čekalo toliko dugo?

EPPO je sada preuzeo slučaj. Optužnice koje se spominju uključuju zlouporabu položaja i ovlasti, primanje i davanje mita, subvencijsku prijevaru i krivotvorenje isprava .

Potrebna je revolucija svijesti

Hrvatska poljoprivreda ne treba samo novac – treba pravdu. Dok se deseci tisuća poštenih obiteljskih poljoprivrednika bore s vremenskim nepogodama, rastu cijena i nelikvidnošću, organizirane skupine unutar i izvan APPRRR-a godinama su pustošile proračun.

Ova akcija EPPO-a mora biti tek početak. Potrebno je:

1. Procesuirati sve odgovorne, bez obzira na političku zaštitu.

2. Digitalizirati ARKOD sustav do kraja kako bi se onemogućilo fiktivno prijavljivanje površina.

3. Pojačati kazne za krivotvorenje podataka o poticajima – ona moraju postati neisplativa.

Svaki euro ukraden iz poljoprivrednih poticaja ukraden je iz usta svakog Hrvata koji stavi zalogaj hrane na stol. Ako ovaj put pravda izostane, možemo se zauvijek oprostiti od nade u domaću hranu i prehrambenu neovisnost. Ovo nije samo sudski postupak – ovo je bitka za opstanak hrvatskog sela.