A.Karlovic
U medijima se svako malo pojavi podatak kako jedan hektar konoplje proizvodi 25 % više kisika nego jedan hektar šume. No da li je to baš tako i da li je to točno? Kao i mnogi drugi podaci koji se javljaju na raznim portalima mogu biti netočni ili ne odgovaraju istini u potpunosti. Konoplja je biljka koja brzo raste i točno je da tamo gdje se sadi i uspijeva može proizvesti puno kisika. Međutim, nije točno samo tako tvrditi da nasad konoplje na istoj površini proizvodi 25% više kisika od šume.
Jedan od najznačajnijih aspekata konoplje, koju ljudi često zamjenjuju s njenim poznatijim rođakom marihuanom, je svakako njezin pozitivan utjecaj na okoliš. Konoplja kako pokazuju podaci nudi održivo i obnovljivo rješenje za mnoge svjetske izazove. Uz to što proizvodi kisik nudi i održivu alternativu drvnoj celulozi za proizvodnju papira. Korištenjem papira od konoplje mogli uštedjeti milijune hektara šume svake godine, čuvajući biološku raznolikost i smanjujući krčenje šuma. No vratimo se kisiku i proizvodnji kisika.
Konoplja je biljka koja ima brojne primjene i veliki potencijal u različitim industrijama. Konoplja upija velike količine ugljičnog dioksida iz atmosfere, pomažući u borbi protiv klimatskih promjena. Konoplja raste brzo, mnogo brže od šume i zahtijeva manje pesticida i gnojiva od mnogih drugih poljoprivrednih usjeva koje poznajemo u poljoprivrednoj proizvodnji, što je čini održivom opcijom za poljoprivredu.
Šume su s druge strane vrlo složeni ekosustavi s mnogo različitih prisutnih vrsta biljaka, a svaka od njih, od najmanje do najveće doprinosi proizvodnji kisika. Točan broj kilograma kisika koji proizvede jedan hektar šume godišnje teško je točno odrediti, jer ovisi o brojnim čimbenicima kao što su vrsta drveća: koje raste u šumi. Različite vrste drveća imaju različitu stopu fotosinteze i proizvodnje kisika. Treba uključiti i starost šume, jer mlade šume proizvode u jednakom uvjetima manje kisika od starih šuma.
Klimatski uvjeti su također bitni u proizvodnji kisika, pa tako sama temperatura, količina sunčeve svjetlosti i oborine utječu na brzinu rasta drveća i proizvodnju kisika. Kvaliteta tla dokazano je utječe na zdravlje drveća i njihovu sposobnost proizvodnje kisika.
Međutim, ono što znamo je da šume igraju ključnu ulogu u proizvodnji kisika i apsorpciji ugljičnog dioksida. Šume su često nazvane “plućima planeta” upravo zbog te njihove dokazane važne uloge. Dakle, iako ne možemo točno reći koliko kisika proizvede jedan hektar šume ili koliko će meda proizvesti pčelinja zajednica na jednom hektaru, ono što je sigurno je da su šume od vitalnog značaja za naš planet i sve nas koji živimo na njemu.
Važno je znati zašto je toliko važno saditi drveće?
Čisti zrak je jedan od razloga. Drveće dokazano apsorbira ugljični dioksid, jedan od glavnih stakleničkih plinova, i oslobađa kisik koji je neophodan za život na Zemlji. Smanjuje onečišćenje i filtrira zrak od čestica prašine i drugih onečišćujućih tvari.
Šume i drveće štite tlo. Korijenje drveća sprječava eroziju tla i pomaže u zadržavanju potrebne vlage. Kod jačih padalina upija višak vlage. Šuma pruža stanište životinjama. Šume su dom za brojne biljne i životinjske vrste.
Šume i drveće ublažavaju klimatske promjene. Pomažu u regulaciji temperature i oborina te tako ublažavaju posljedice klimatskih promjena. Dakle, iako ne možemo točno reći koliko kisika proizvede jedan hektar šume, ono što je sigurno je da su šume od vitalnog značaja za naš planet i sve nas koji živimo na njemu.
