Zmaj.info
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za listopad iznosila je 1.340 eura, što je na godišnjoj razini nominalno više za 13,8 posto, a realno za 11,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.
Bolji pokazatelj stanja u državi od prosječne plaće, iako ne i potpuno realan, je medijalna plaća koja je manja od prosječne za punih 180 eura i iznosi za mnoge građane nedostižnih 1.160 eura.
Zašto je važno razlikovati prosječnu i medijalnu plaću?
Kad slušamo premjera ili nekog od članova Vlade Republike Hrvatske o stanju imamo dojam kao da govore o nekoj drugoj državi. U prosjeku ovo, u prosjeku ono sve ‘blista’ od prosjeka. U prosjeku tako premjer i osoba na socijalnoj skrbi žive solidno, no je li to baš tako?
Kada čujemo dakle za prosječnu plaću, možemo steći dojam da većina ljudi zarađuje približno taj iznos. Međutim, to nije nužno tako. Medijalna plaća nam daje realniju sliku o tome kako su plaće raspoređene i koliko ljudi zarađuje iznad ili ispod tog iznosa.
Medijalna plaća je za razliku od prosječne koncept koji se često koristi kada se govori o plaćama i primanjima. Ona predstavlja srednju vrijednost plaće u nekom skupu podataka. Tako u nizu plaća u Hrvatskoj koji predstavljaju plaće različitih ljudi, kada te plaće poredamo od najmanje do najveće, medijalna plaća je upravo ona koja se nalazi u sredini tog niza.
Na primjer: Prosječna plaća se izračunava tako da zbrojimo sve plaće i podijelimo ih s brojem ljudi: 1000 + 1100 + 1200 + 2200 + 10.000 / 5 = 3100 eura. Medijalna plaća je ona koja se nalazi na sredini kada poredamo plaće od najmanje do najveće: 1000 + 1100 + 1200 + 2200 + 10.000. Dakle, medijalna plaća u ovom primjeru je 1200 eura.
Naravno Vlada i u medijalnoj plaći može koristiti manipulativne brojeve ako to želi. Medijalna plaća ipak je manje osjetljiva na ekstremne vrijednosti, kao što su vrlo visoke ili vrlo niske plaće, koje mogu iskriviti sliku o prosječnoj plaći.
