Rad u mirovini na pola radnog vremena i bolovanje

Sve veći broj umirovljenika u Hrvatskoj kako bi popravili svoju mirovinu odlučuje se na rad uz mirovinu, najčešće na pola radnog vremena. Iako je takav oblik rada postao uobičajen, mnogi i dalje nisu sigurni koja prava imaju javlja portal Mirovina.hr — posebno kada je riječ o bolovanju. Dodatnu zabunu ponekad stvaraju i sami poslodavci, koji nerijetko pogrešno tvrde da umirovljenici nemaju pravo na naknadu tijekom privremene nesposobnosti za rad.

Istina je, međutim, vrlo jasna: umirovljenici koji rade imaju jednaka radna prava kao i svi ostali zaposlenici, uz tek jedno zakonsko ograničenje vezano uz dob. Bez obzira na to radi li osoba na određeno ili neodređeno vrijeme, puno ili nepuno radno vrijeme, pravo na bolovanje je zajamčeno. Bolest je zakonom prepoznata kao opravdani razlog izostanka s posla, a radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme trajanja bolovanja.

Ako se radnik razboli, postupak je isti kao i kod svih drugih zaposlenih:

• potrebno je javiti se svom obiteljskom liječniku
• poslodavca treba obavijestiti o privremenoj nesposobnosti za rad
• liječničku potvrdu treba dostaviti najkasnije u roku od tri dana

Ako postoje opravdani razlozi zbog kojih potvrda nije mogla biti dostavljena na vrijeme, radnik je dužan to učiniti čim prestanu okolnosti koje su ga u tome sprječavale.

• Tko plaća bolovanje i do koje dobi?
• Sustav naknade funkcionira na isti način kao i za sve druge radnike:
• do 42. dana bolovanja naknadu isplaćuje poslodavac
• od 43. dana nadalje naknadu preuzima HZZO

Međutim, postoji jedno važno ograničenje: naknada na teret HZZO-a moguća je samo do 70. godine života. Nakon toga, čak i za dugotrajno bolovanje, teret isplate ostaje na poslodavcu.

Ova je granica pomaknuta 2023. godine. Prije toga, radnici stariji od 65 godina nisu mogli ostvariti bolovanje na teret HZZO-a, što je često odvraćalo poslodavce od zapošljavanja starijih radnika.

Nove mogućnosti rada uz mirovinu

Od 2026. godine uvedene su dodatne mogućnosti za rad uz istovremenu isplatu dijela mirovine. Tako korisnici starosne, prijevremene ili dugogodišnje mirovine mogu raditi i više od polovice punog radnog vremena, a i dalje primati pola mirovine.
Proširena su i prava za korisnike invalidskih mirovina, koji sada mogu raditi do 3,5 sata dnevno uz zadržavanje mirovine.

Ove promjene otvaraju vrata većem broju starijih osoba koje žele ostati aktivne, ali istovremeno zahtijevaju jasnije informiranje o radnim pravima — uključujući i pravo na bolovanje.

Ako ste umirovljenik koji radi na pola radnog vremena, imate puno pravo na bolovanje, jednako kao i svaki drugi radnik. Poslodavac vam to pravo ne može uskratiti. Jedina razlika odnosi se na dobnu granicu od 70 godina, nakon koje HZZO više ne preuzima trošak dugotrajnog bolovanja.

U praksi to znači da se, čim se razbolite, trebate javiti svom liječniku i obavijestiti poslodavca — sve ostalo funkcionira prema standardnim pravilima radnog odnosa.