A.S.
Saborski zastupnici podnijeli su rekordno nizak broj amandmana na prijedlog državnog proračuna za 2025. godinu. Sa samo 219 amandmana, ovaj broj je znatno manji od uobičajenih nekoliko stotina, pa čak i preko tisuću, koliko ih je znalo biti u prošlosti. Ova situacija izazvala je brojne komentare i analize političke scene.
Najviše pažnje privlači činjenica da među podnesenim amandmanima nema niti jednog iz redova SDP-a. Oporbena stranka, inače poznata po aktivnom sudjelovanju u raspravama o proračunu, ovoga je puta potpuno izostala. Neki analitičari to tumače kao znak slabosti i neorganiziranosti stranke, dok drugi smatraju da je riječ o strateškom potezu kojim se želi izbjeći dodatno jačanje Mosta, koji je podnio gotovo polovicu svih amandmana.
Most je, s druge strane, potvrdio svoju reputaciju “glasne” oporbe, istaknuvši se kao najaktivnija stranka u podnošenju amandmana. Njihovi prijedlozi fokusirani su na smanjenje poreza, povećanje socijalnih davanja i ulaganja u infrastrukturne projekte.
Zanimljivo je da su i zastupnici vladajuće većine podnijeli sedam amandmana. Iako je to zanemariv broj u usporedbi s Mostovim, on ipak ukazuje na određene nesuglasice unutar vladajuće koalicije.
Ovaj povijesno nizak broj amandmana otvara brojna pitanja o funkcioniranju hrvatskog parlamenta. Je li riječ o indikatoru pasivnosti oporbe ili pak o posljedici dominacije vladajuće većine? Utječe li ova situacija na kvalitetu rasprave o proračunu i donošenja ključnih odluka za budućnost zemlje?
Stručnjaci se slažu da smanjeni broj amandmana može dovesti do manje transparentnosti i demokratskog nadzora nad trošenjem javnog novca. S druge strane, moguće je da će se rasprava u Saboru fokusirati na ključne točke proračuna, što bi moglo dovesti do efikasnijeg donošenja odluka.
U svakom slučaju, ovaj neobičan parlamentarni događaj zaslužuje pažljivu analizu i praćenje njegovih posljedica na hrvatsku političku scenu.
Knežević Magdalena
