S tržišta rada nestalo 112 tisuća mlađih od 34 godine

Dramatično se mijenja dobna struktura zaposlenih u Hrvatskoj. Još 2008. domaće su tvrtke i institucije zapošljavale oko 609 tisuća mladih u dobi do 34 godine. Da bi se danas broj zaposlenih mlađih od 34 godine spustio na samo 497 tisuća.

U 16 godina s tržišta je nestalo 112 tisuća radnika, što odgovara broju stanovnika grada Rijeke. Još je gore što taj pad nije uspio nadomjestiti ni masovni uvoz strane radne snage, koju uglavnom čine mlađi ljudi, prema onome što se može vidjeti na zagrebačkim ulicama.

Dobna struktura ljudi kojima je lani izdano 200 tisuća radnih dozvola nikad nije objavljena. Danas je u radnom odnosu u dobi od 25 do do 29 godine zaposleno oko 37 tisuća mladih manje nego 2008., u dobi od 20 do 24 godine minus je 39 tisuća, u dobi od 30 do 34 godine minus je 32 tisuće… Budućnost neće donijeti poboljšanja jer riječ je o generacijama kada se broj rođenih u Hrvatskoj kretao oko 50 tisuća godišnje, što znači da je broj rođene djece bio oko 18 tisuća veći nego sada.

Demografija određuje kretanja na tržištu rada

“Jasno je bilo da će nam demografija određivati kretanja na tržištu rada, ali nisam očekivao tako veliki pad mladih ljudi među zaposlenima”, komentira bivši ministar rada i saborski zastupnik Davorko Vidović, koji će kao predstavnik Gospodarske komore biti vanjski član saborskog Odbora za rad.

“Ja sam 1956. godište i moja je generacija najbrojnija u Hrvatskoj. Te godine u Hrvatskoj je rođeno 63 tisuće djece, a u generaciji moga unuka 32 tisuće. Imat ćemo jako puno problema”, kaže Davorko Vidović.

Bilo bi dobro, kaže, kad bismo ozbiljnije pristupili dualnom obrazovanju te, poput Švedske i drugih zapadnoeuropskih zemalja, uvodili mlade ljude u svijet rada već u srednjoj školi. Danas je u Hrvatskoj oko 18 tisuća zaposlenih mlađih od 19 godina, a prije 16 godina bilo ih je 21,6 tisuća piše danas Poslovni dnevnik.

Otezanje sa studijima

“U Švedskoj srednjoškolci odmah dobiju ugovor o radu s plaćenim doprinosima i određeni iznos plaće tako da se njeguje kultura rada i rani ulazak na tržište”, kaže Vidović. Kod nas fakulteti namjerno ruše studente i otežu sa završetkom studija ne bi li sačuvali svoje kvote i pozicije, a ‘vječni’ studenti dobro dođu i firmama jer ih jeftino zapošljavaju putem studentskih servisa.

Na drastičan nestanak mladih ljudi s tržišta rada utjecalo je i iseljavanje jer su uglavnom odlazili ljudi mlade i srednje životne dobi. Manjak ponude radnika u mlađoj dobi tvrtke su zasad pokrivale zapošljavanjem stranaca te pojačanim zapošljavanjem starijih. Danas je u Hrvatskoj zaposleno 152 tisuće starijih od 55 godina više nego 2008. godine. 2008 se inače smatrala dobrom gospodarskom godinom.

Te je godine, na primjer, u Hrvatskoj bilo samo 40 tisuća zaposlenih osoba koji su imale od 60 do 64 godine, da bi ta dobna skupina sada brojila 112 tisuća radnika. U radnom odnosu je i 36 tisuća starijih od 65 godina, među kojima je i puno umirovljenika zaposlenih na četiri sata.

Od 497 tisuća zaposlenih radnika mlađih od 34 godine, njih 192 tisuće oslobođeno je plaćanja zdravstvenih doprinosa jer su ih poslodavci zaposlili za stalno dok su bili mlađi od 30 godina.

Uz silne milijarde koje su uložene u zapošljavanje mladih, njih je na tržištu sve manje. Ta je olakšica istekla 31. prosinca 2024. te ju je umjesto petogodišnjeg oslobođenja zamijenilo jednogodišnje. Sudeći prema podacima za studeni 2024., poslodavci su pred kraj prošle godine pojačano zapošljavali mlade.