Samodostatnost hrvatske poljoprivrede

Iako Hrvatska ima bogatu poljoprivrednu tradiciju, plodno tlo i raznoliku klimu, pitanje samodostatnosti i održivosti domaće proizvodnje hrane nikada nije bilo aktualnije. Poljoprivredne površine zarastaju, sela se prazne, a mladi ljudi sve se rjeđe vide u radu na zemlji. U međuvremenu, police trgovina pune se uvoznim proizvodima koji putuju tisuće kilometara do nas.

Postajemo ne samo gospodarski ovisni već i mentalno udaljeni od vlastite zemlje i proizvodnje. Kao da smo kolektivno odlučili da je poljoprivreda “iza nas” posao za nekog drugog, negdje drugdje. Još je Josip Kozarac u svojim Mrtvim kapitalima krajem 19. stoljeća upozoravao na našu nezainteresiranost za zemlju i njezin potencijal. Danas, više od stoljeća kasnije, čini se da se ta ista nezainteresiranost pretvorila u pasivnost – postajemo gotovani, čekamo gotovo i uvezeno, bez svijesti o podrijetlu hrane koju jedemo.

Oglasi
Mrtvi kapitali je roman koji pokazuje i današnje stanje u društvu, unatoč tome što je roman iz 19. stoljeća. Mladi i danas bježe od obrađivanja zemlje i sličnih poslova na razne fakultete, dok zemlja ostaje plodna, a neobrađena. Ljudi iseljavaju zbog toga što nemaju novca ne shvaćajući što bi sve mogli imati kad bi prihvatili da nisu samo “činovnička” zanimanja vrijedna i poštovana.

Je li Hrvatska sposobna prehraniti samu sebe?

Odgovor je jednostavan, ali zabrinjavajući – ne. Hrvatska ni približno ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe. Vanjskotrgovinska bilanca to zorno prikazuje: u 2024. godini deficit je iznosio čak 17,9 milijardi eura. Ukupan izvoz porastao je na 24 milijarde, ali je uvoz dostigao gotovo 42 milijarde eura.

Podaci za siječanj 2025. pokazuju nastavak trenda:
• Izvoz hrane i živih životinja: 239,8 milijuna eura (+9,9 % u odnosu na 2024.)
• Uvoz hrane: 400,3 milijuna eura (+7,3 %)
• Izvoz poljoprivrede, šumarstva i ribarstva: 117,3 milijuna eura
• Uvoz istog sektora: 116,2 milijuna eura

Iako se izvoz povećava, uvoz i dalje dominira, čak i u sektorima u kojima bi Hrvatska, uz svoja prirodna bogatstva i resurse, mogla biti samodostatna ili barem znatno bliže tome. Mnogi bi rado kupovali domaće, ali to si, zbog cijena, često ne mogu priuštiti. Dok god ne povećamo produktivnost i ne osiguramo kvalitetnu i cjenovno konkurentnu ponudu domaćih proizvoda, teško ćemo suzbiti inflaciju i omogućiti da domaće bude izbor većine, a ne privilegija manjine.

Zašto nam je samodostatnost važna?

U kontekstu sve češćih klimatskih poremećaja, globalnih nestabilnosti u opskrbnim lancima, inflacije hrane, ali i iskustva pandemije koronavirusa koja je pokazala koliko brzo granice mogu biti zatvorene, prehrambena samodostatnost nameće se kao strateško pitanje. Ovisnost o uvozu povećava našu ranjivost, dok jačanje domaće proizvodnje zahtijeva dugoročnu političku posvećenost, sustavna ulaganja i obnovu povjerenja u poljoprivredu kao održivu i sigurnu gospodarsku granu

Pročitajte još i:

UsponBiz: Vaš partner za rast i veću vidljivost na tržištu

U današnjem digitalnom dobu, biti vidljiv znači biti prisutan. Za tvrtke, obrte i OPG-ove, pronalazak puta do novih klijenata i jačanje pozicije na tržištu često predstavlja izazov koji oduzima dragocjeno…

Umjetna inteligencija: Revolucija ili samo pametnija tražilica?

Umjetna inteligencija danas nije svjesni entitet koji razmišlja poput čovjeka. Ona je, čak i ovako javno dostupna, vjerojatno najmoćnija alatka koju je čovječanstvo ikad stvorilo. Sustav je naprednih algoritama koji…

Zmajske Kolumne

Angel Falls čudo prirode u Venecueli

Angel Falls čudo prirode u Venecueli

Njemačka zakonska odredba: Nije sve dopušteno čak i kada ste u svom automobilu

Njemačka zakonska odredba: Nije sve dopušteno čak i kada ste u svom automobilu

Istina iza legende o čovjeku koji ne osjeća bol

Istina iza legende o čovjeku koji ne osjeća bol

Louvre: Tajanstveni nestanak ukrajinskih slika

Louvre: Tajanstveni nestanak ukrajinskih slika

Živjeti danas i za budućnost

Živjeti danas i za budućnost

Digitalna vinjeta u Austriji: Kraj naljepnica i početak nove ere – gdje je Hrvatska u toj priči?

Digitalna vinjeta u Austriji: Kraj naljepnica i početak nove ere – gdje je Hrvatska u toj priči?