Širom Hrvatske izmjerena vrlo loša i loša kvaliteta zraka

Širom Hrvatske u subotu je pod utjecajem saharske prašine zabilježena loša i vrlo loša kvaliteta zraka, pokazuje trenutno stanje kvalitete zraka koje objavljuje portal Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj.

Kvaliteta zraka u Hrvatskoj je tema koja u posljednje vrijeme sve više privlači pažnju javnosti. Razlog tome su sve češći problemi s onečišćenjem zraka, koji mogu utjecati na zdravlje ljudi i okoliš.

Trenutno stanje kvalitete zraka u Hrvatskoj

Prema podacima kvaliteta zraka u Hrvatskoj je uglavnom dobra, s nekim izuzecima. U gradovima i industrijskim zonama često su zabilježene povišene razine onečišćujućih tvari, kao što su čestice PM10 i PM2.5, dušikov oksid (NOx) i sumporov dioksid (SO2). Osim toga, na kvalitetu zraka u Hrvatskoj utječu i transgranično onečišćenje iz susjednih zemalja, te saharski pijesak koji se povremeno prenosi u našu zemlju.

U posljednjih nekoliko dana Hrvatskom i Europom je ‘prohujao’ saharski pijesak, koji je donio sa sobom dodatne čestice u zrak i time doprinio dodatnom onečišćenju.

Ipak, jedan od najvećih izazova u vezi s kvalitetom zraka u Hrvatskoj je industrija i saobraćaj. Saobraćaj je vodeći izvor onečišćenja zraka u gradovima, a posebno su problematična dizelska vozila. Drugi značajni izvori onečišćenja su industrija, loženje na fosilna goriva i poljoprivreda.

Prema dostupnim podacima kvaliteta zraka osim u Zagrebu loša je i u široj okolici Rijeke, Osijeka, Splita te okolice Ćilipa i Našica.

Utjecaj kvalitete zraka na zdravlje

Onečišćenje zraka kao što znamo može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi. Mogu se pojaviti problemi s disanjem, alergije, astma, srčane i plućne bolesti, te čak i rak. Djeca, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima posebno su osjetljive na onečišćenje zraka.

Što se može učiniti na poboljšanju kvalitete zraka?

Postoji niz mjera koje se mogu poduzeti za poboljšanje kvalitete zraka u Hrvatskoj. To uključuje:

• Smanjenje emisija iz prometa: Promicanje korištenja javnog prijevoza, bicikla i pješačenja, te uvođenje strožih normi za emisije iz vozila.
• Smanjenje emisija iz industrije: Uvođenje modernijih tehnologija i postupaka u industriji, te korištenje obnovljivih izvora energije.
• Smanjenje emisija iz loženja: Promicanje korištenja energetski učinkovitih grijanje i hlađenje sustava, te korištenje obnovljivih izvora energije za grijanje.
• Smanjenje emisija iz poljoprivrede: Uvođenje održivih poljoprivrednih praksi, te smanjenje korištenja umjetnih gnojiva i pesticida.

Kvaliteta zraka u Hrvatskoj je važan problem koji utječe na zdravlje ljudi i okoliš. Smanjenjem emisija onečišćujućih tvari možemo poboljšati kvalitetu zraka i zaštititi zdravlje ljudi i okoliša za buduće generacije.

Kvaliteta zraka u Europi je srednje dobra, ali s velikim regionalnim razlikama.

Prema Europskoj agenciji za okoliš (EEA), više od 90% gradskog stanovništva EU-a bilo je 2021. godine izloženo štetnim razinama dušikovog dioksida (NO2), ozona (O3) i sitnih lebdećih čestica (PM2.5).

Najlošiju kvalitetu zraka u Europi imaju gradovi u istočnoj i južnoj Europi, gdje su koncentracije PM2.5 često nekoliko puta više od smjernice WHO-a.

Najbolju kvalitetu zraka u Europi imaju gradovi u sjevernim i zapadnim europskim zemljama, gdje su koncentracije PM2.5 obično niže od smjernice WHO-a.

U posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do značajnog poboljšanja kvalitete zraka u Europi. To je rezultat niza faktora, uključujući strože propise o emisijama, uvođenje čistijih tehnologija i povećanu upotrebu obnovljivih izvora energije. Ipak, još uvijek ima puno toga što se može učiniti za poboljšanje kvalitete zraka u Europi.